Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoZašto će bosanski rudnik srebra pomoći Zapadu u trci metala: Na sat...

Zašto će bosanski rudnik srebra pomoći Zapadu u trci metala: Na sat vremena od glavnog grada Sarajeva, jedan od najvećih projekata u Evropi je skoro završen

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

 

 

Ušuškan u bosanskim planinama oko sat vremena od glavnog grada Sarajeva, jedan od najvećih novih rudarskih projekata u Evropi privodi se kraju.

Supported by

Rudnik srebra i cinka u Varešu, kojim upravlja Adriatic Metals sa londonske berze, trebalo bi da počne proizvodnju ove godine.

To će biti jedna od retkih velikih lokacija na kontinentu koja razvija metale ključne za zelenu revoluciju i, kako kažu njeni pobornici, to je projekat koji je očajnički potreban da bi se sprečila Kina da uspostavi potpunu dominaciju nad sve važnijim resursima.

Vareš je dobio podršku na terenu jer je pomogao da se podstakne lokalna ekonomija. Ali međunarodni investitori, političari i proizvođači se zalažu za to jer bi projekat poput ovog u Evropi mogao da umanji kinesko stiskanje materijala potrebnih za zelenu revoluciju, makar i samo malo.

Srebro, čija provodljivost ga čini idealnim za upotrebu u turbinama na vetar, i drugi tradicionalni metali kao što je bakar biće presudni.

Ali tako će biti i grupa materijala poznatih kao „kritični“ metali i minerali. To uključuje litijum, koji se koristi u baterijama, minerale retkih zemalja koji se koriste u magnetima za električne automobile, kobalt, koji se najviše koristi u iPhone uređajima, i mnoštvo drugih. Neki visoki predstavnici iz industrije strahuju da je vođstvo Kine u ovoj sferi veća pretnja Zapadu od njenih koraka u tehnologiji ili moguće invazije na Tajvan.

Očekuje se da će svetu 2040. godine biti potrebno četiri puta više ovih kritičnih metala nego danas za izgradnju zelenih tehnologija ako se uopšte želi približiti ciljevima sa neto nultom emisijom ugljenika.

Velika Britanija i Evropska unija shvatile su koliko Zapad zaostaje u pogledu snabdevanja i rizika od zavisnosti od Kine. Obojica su se trudili da objave strategije koje postavljaju politike i potencijalne kanale finansiranja.

EU je verovatno bila više angažovana, počevši od strategije pre više od jedne decenije. Nacrt u Velikoj Britaniji, objavljen prošle godine, skicirao je planove za pretvaranje u rudarsku elektranu, uključujući ulaganje u postrojenja za preradu, otvaranje rudnika i postavljanje fabrika za recikliranje zelenih materijala. Upitno je da li Velika Britanija i Evropa treba više da rudare, Peter Handley, šef Jedinice Evropske komisije za kritične sirovine, kaže: „Gde je bolje da se obezbedi da se rudarstvo, rafinacija i reciklaža kritičnih sirovina obavljaju održivo nego na našoj teritoriji?

„Zelena i digitalna tranzicija će značajno povećati našu potrebu za ovim materijalima, a pristup uopšte nije dat. Ekonomije budućnosti se više neće oslanjati na naftu i ugalj, već na litijum, silicijum i pigmente retkih zemalja.

Strategija je jedno, a njeno sprovođenje je drugo, kaže George Bennet, šef londonske kompanije Rainbow Rare Earths, dodajući: „Planovi su sjajni, ali se još nisu ostvarili.“

Rainbow ima rudnik u Južnoj Africi, a američka vlada je zapravo investitor jer podržava jednog od najvećih akcionara Rainbow-a. Evropska banka za obnovu i razvoj je investitor u Adriatic poduhvatu. U Velikoj Britaniji, velika podrška je bila putem grantova.

Nalazišta koja se procenjuju u Britaniji uključuju litijum u Kornvolu, gde bi mogle biti ogromne rezerve. Nova rudarska era u okrugu došla je korak bliže prošle nedelje kada je startap British Lithium sklopio ugovor sa francuskim rudarom. Projekat bi mogao da zaposli 300 ljudi i da proizvodi dovoljno litijuma za 500.000 električnih automobila godišnje do 2030. Njihov suparnik, Cornish Lithium, koji planira da vadi litijum iz geotermalnih voda, treba da prikupi novac da bi nastavio.

Za razliku od Kine, otvaranje rudnika u Velikoj Britaniji ili EU može biti kontroverzno i izazvati proteste, a nema garancije da će projekti dobiti odobrenje. Ali njihov razvoj je „apsolutno neophodan“ kako bi se smanjila zavisnost od Kine, kaže izvršni direktor Adriatic,a Paul Cronin.

Jeff Townsend, šef Udruženja za kritične minerale, kaže: „Kina je započela svoju kritičnu strategiju za minerale 1970-ih. Zna da ima diplomatsko i ekonomsko oružje. U ovoj fazi, ne možete sprečiti Kinu da dominira scenom, ali možete je sprečiti da je kontroliše.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Predsednik uprave kompanije Mercedes naglašava strateški značaj srpskih nalazišta litijuma za Evropu

Predsednik uprave kompanije Mercedes, Ola Källenius, istakao je strateški značaj srpskih nalazišta litijuma za Evropu. U intervjuu za Reuters TV u Beogradu, Källenius je naglasio da su rezerve litijuma u ovom regionu među najvećima u Evropi i podvukao nameru...

Srbija uz podršku EU ubrzava projekte električnih vozila i vađenja litijuma, što pokreće lokalne kontroverze

Srbija je na pragu značajne transformacije i spremna je da postane ključni igrač u sektoru električnih vozila (EV) i proizvodnji litijuma. Prošle nedelje, Evropska unija je odobrila plan Srbije za razvoj rudnika litijuma u dolini Jadar, što se očekuje...
error: Content is protected !!