Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoProtiv ponovnog otvaranja rudnika Brskovo glasali država i NVO sektor

Protiv ponovnog otvaranja rudnika Brskovo glasali država i NVO sektor

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Komisija za analizu ugovora o koncesiji za ponovno otvaranje rudnika Brskovo kod Mojkovca juče je većinom glasova usvojila zaključak da se koncesionaru Brskovo Mine više ne produžava koncesija izdata 2010. godine, za koju su rokovi do sada šest puta mijenjani.

Prema informacijama Vijesti, protiv produženja koncesije glasali su predstavnici državnih institucija Kancelarije zaštitnice državnih imovinsko-pravnih interesa, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje, Geološkog zavoda, ministarstava energetike i rudarstva i ekologije, kao i predstavnici nevladinog sektora.

Za produženje koncesije bila su dva predstavnika koncesionara, dok je predstavnica Ministarstva finansija bila uzdržana uz obrazloženje da nisu mogli uraditi analizu potencijalne štete po državu ako koncesije bude raskinuta a koncesionar tuži državu tražeći obeštećenje.

Supported by

Usvojeni zaključak, uz izdvojene mišljenje predstavnika koncesionara, proslijeđen je ministru energetike i rudarstva Saši Mujoviću, koji je i formirao radnu grupu. Konačnu odluku o sudbini koncesije će donijeti Vlada.

Članovi radne grupe juče su se obavezali da neće iznositi u javnost detalje sa sastanka do konačne odluke.

Predstavnik koncesionara advokat Luka Popović je na pitanje Vijesti da prokomentariše odluku kazao da su se na radnoj grupi dogovorili o tome da ništa zvanično ne iznose u javnost dok predlog zvanično ne bude upućen Vladi od resornog ministra.

Predstavnici koncesionara ranije su pominjali mogućnost pokretanja arbitraže za obeštećenje od države u slučaju da koncesija bude raskinuta.

Radna grupa je imala 11 sastanaka na kojima su razmatrani različiti aspekti ugovora o koncesiji i šest njenih aneksa, kao i ekološke i ekonomske posljedice koje bi nastale eventualnim radom budućeg rudnika.

Stav kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je da država ima pravni osnov i da treba da raskine koncesioni ugovor sa kompanijom Brskovo Mine. Zaštitnik svoj stav zasniva na aneksu četiri ugovora, u kojem je koncesionar pristao da snosi rizik ako prostorno planska dokumentacija ne bude usvojena i ako ne budu izdati urbanističko-tehnički uslovi (UTU), kao i da je rok za dobijanje UTU iz posljednjeg aneksa ugovora istekao 25. jula prošle godine.

Advokat Popović je tada kazao da je to nejasnoća u ugovoru na štetu koncesionara, ali da smatra da mora postojati povreda ugovora od strane koncesionara da bi država raskinula ugovor na njegovu štetu.

Biolog dr Snežana Dragićević je navela da na koncesionom području rudnika Brskovo postoji preko sto zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, kao i da je predviđena sječa 217 hektara šume. Zamjerke su i da je u dokumentaciji sakriveno da u rudi postoji i opasna živa, kao i da Crna Gora nema deponiju za adkvatno odlaganje takvih opasnih materija.

Izvor: Vijesti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!