U globalnoj potrazi za kritičnim sirovinama , institucije poput EU, Svetske banke i Američke geološke službe definišu ove resurse na osnovu ekonomskog značaja i osetljivosti na prekide u snabdevanju. Za EU, kritične sirovine su od vitalnog značaja za tehnologije poput solarnih panela, vetroturbina i električnih automobila.
EU je proširila svoja partnerstva sa zemljama bogatim resursima putem Memoranduma o razumevanju (MoU). Nedavni sporazumi uključuju Kanadu i Ukrajinu iz 2021. godine, zatim Namibiju i Kazahstan iz 2022. godine, kao i nekoliko zemalja Južne Amerike i Afrike iz 2023. godine. Ova partnerstva su u skladu sa Zakonom o kritičnim sirovinama EU, koji ima za cilj obezbeđivanje i diversifikaciju snabdevanja kritičnim sirovinama.
Memorandum o razumevanju sa Kazahstanom, potpisan 2022. godine, naglašava lokalno stvaranje vrednosti, održive rudarske procese i ekološko upravljanje. Međutim, mape puta za implementaciju i detalji MoU-a su inicijalno bili dostupni samo na engleskom jeziku na vebsajtu Evropske komisije, što je izazvalo pozive za transparentnost i višejezično objavljivanje u Kazahstanu.
Centralno u MoU je podsticanje saradnje sa civilnim društvom i zainteresovanim stranama u sektoru rudarstva i prerade. Ova angažovanost ima za cilj osiguranje transparentnosti, održivosti i javnog nadzora, što je ključno za ublažavanje socijalnih i ekoloških uticaja.
Uprkos ovim obavezama, napredak u implementaciji značajnog građanskog učešća je spor, što otežava potencijalne koristi za zajednice u Kazahstanu. Efektivno građansko angažovanje moglo bi povećati odgovornost i osigurati pravednu raspodelu koristi od eksploatacije i prerade kritičnih sirovina.
Gledajući unapred, partnerstvo EU-Kazahstan naglašava važnost upravljanja, transparentnosti i održivih praksi u eksploataciji kritičnih sirovina. Kako globalna potražnja za ovim resursima raste, podsticanje inkluzivnih i odgovornih praksi upravljanja resursima postaje sve imperativnije.
Izvor: miningwatch.news