Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoPostoji li održivo rudarstvo i da li je moguće u Srbiji?

Postoji li održivo rudarstvo i da li je moguće u Srbiji?

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Evropska komisija i Vlada Srbije potpisale su 22. septembra ove godine pismo o namerama za pokretanje strateškog partnerstva u oblasti baterija i kritičnih sirovina, uključujući i litijum, saopštio je Demostat u Evropskoj komisiji. Evropska komisija napominje da zakonodavstvo EU obezbeđuje najviši nivo zaštite životne sredine i socijalne zaštite, uključujući rudarske i projekte. Istaknuto je da je Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, u procesu usklađivanja zakonodavstva sa evropskim standardima.

Evropska komisija takođe naglašava svoju posvećenost razvoju kapaciteta za preradu i rafinaciju na lokaciji na kojoj se nalaze resursi. Predloženi Zakon o kritičnim sirovinama (CRM) uključuje standarde za povećanje domaćih kapaciteta za ekstrakciju, preradu, rafinaciju i reciklažu strateških sirovina do 2030. godine.

Dok EU preuzima odgovornost i priprema se za iskopavanje i preradu kritičnih sirovina unutar svojih granica kako bi smanjila zavisnost od Kine i napredovala ka kružnoj ekonomiji, jasno je da to ima cenu. Međutim, ostaje pitanje da li je održivo ili bar društveno odgovorno rudarstvo moguće, kako to izgleda u praksi i koliko je Srbija daleko od toga.

Supported by

Kako izgleda društveno odgovorno rudarstvo?

Dobrobit lokalnih zajednica i ekosistema, uz što je moguće manji negativan uticaj na društvo i životnu sredinu, prioriteti su društveno odgovornog rudarstva. Ovo podrazumeva usvajanje održivih praksi tokom čitavog životnog ciklusa rudnika, od istraživanja preko eksploatacije do zatvaranja, pa čak i dalje.

Jedan od kritičnih aspekata društveno i ekološki odgovornog rudarstva je angažovanje sa lokalnim zajednicama, što uključuje poštovanje njihovih prava, tradicionalnog znanja i kulturnog nasleđa i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.

Prioritet se daje zdravlju i bezbednosti radnika kroz primenu strogih bezbednosnih standarda, obezbeđivanje odgovarajuće obuke i promovisanje bezbednog radnog okruženja.

Društveno i ekološki odgovorno rudarstvo nastoji da smanji svoj uticaj na životnu sredinu minimiziranjem korišćenja prirodnih resursa, smanjenjem otpada, sprovođenjem efikasnih planova rekultivacije i rehabilitacije nakon rudarenja, i kompenzacijom gubitka lokalnog biodiverziteta stvaranjem više na drugim lokacijama.

Rudnicima se upravlja na klimatski neutralan način, na primer, korišćenjem zelene energije za pogon rudarskih kamiona i benignih hemikalija, dok se jalovinom upravlja odgovorno, izbegavajući kvarove brana, kiselu drenažu rudnika i slično.

Šta kažu u Evropskoj uniji?

Srbija, koja nije članica, već zemlja kandidat za članstvo, bogata je litijumom koji se nalazi u dolini reke Jadar. Britansko-australska kompanija Rio Tinto planirala je njegovu eksploataciju, ali je projekat zaustavljen zbog protesta lokalnog stanovništva i dela javnosti.

U Evropskoj komisiji kažu za Demostat da Srbija ima značajne sirovine, uključujući i kritične poput litijuma, koji je zbog upotrebe u baterijama ključni element za e-mobilnost i tehnologije skladištenja energije.

Međutim, njegova ponuda ostaje visoko koncentrisana, a njen ekonomski značaj čini je kritičnom sirovinom. Litijum je, u predloženom Evropskom aktu o kritičnim sirovinama, označen kao strateška sirovina zbog očekivanog povećanja potražnje i značaja za strateške primene u zelenim tehnologijama.

Iz EK podsećaju da je zakonodavni paket Srbije za rudarstvo i energetiku usvojen u aprilu 2021. godine. Ističu da su EK i Vlada Srbije 22. septembra ove godine potpisale pismo o namerama za početak strateškog partnerstva u oblasti kritičnih sirovina i baterija.

Na opasku Demostata da deo srpske javnosti tvrdi da će Rio Tinto otvoriti svoje rudnike u Srbiji, eksploatisati našu zemlju i ostaviti je devastiranom, i na pitanje da li postoje mehanizmi da se takav mogući scenario spreči, Evropska komisija navodi da Zakonodavstvo EU obezbeđuje najviši nivo zaštite životne sredine i socijalne zaštite, uključujući rudarske projekte.

„Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Srbija je u procesu usklađivanja zakonodavstva sa evropskim standardima, uključujući i oblast politike životne sredine“, navode predstavnici Evropske komisije (EK).

Štaviše, EK sledi strategiju za sigurnu i održivu nabavku kritičnih sirovina kako bi podržala dualnu tranziciju, što podrazumeva promovisanje dodatne vrednosti u zemlji. U stvari, EK se zalaže za razvoj kapaciteta za preradu i rafinaciju na tačnoj lokaciji resursa i unutar EU.

„Ovo bi bilo najvažnije za uspostavljanje lokalnih, održivih i vertikalno integrisanih ekosistema čiste tehnologije i nulte emisije ugljen-dioksida“, ističe EK. U martu je EK predstavila predlog Zakona o kritičnim sirovinama, koji ima za cilj smanjenje trenutne zavisnosti od uvoza kritičnih sirovina, posebno iz Kine, i postizanje planirane neto nulte emisije gasova staklene bašte do 2050. godine.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!