Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoItalija želi ponovo da otvori rudnike do kraja godine

Italija želi ponovo da otvori rudnike do kraja godine

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Italija planira da ponovo otvori rudnike koji su zatvoreni pre 30 godina. To je pokušaj da se izbori sa nedostatkom kritičnih sirovina u Evropskoj uniji, saopštio je u četvrtak italijanski ministar Adolfo Urso. On namerava da ponovo otvori nekoliko rudnika u Italiji do kraja godine.

Sirovine kao što su kobalt, berilijum i grafit su neophodni inputi za širok spektar strateških proizvoda kao što su obnovljiva energija, digitalna energija, svemir i odbrana i zdravlje. Danas Evropa zavisi gotovo isključivo od uvoza, posebno iz Kine, koja obezbeđuje 97% njenih potreba.

Supported by

„Rizici kojima smo izloženi su očigledni“, rekao je Urso tokom izlaganja u Senatskom odboru za industriju, objašnjavajući da će takvi materijali biti sve potrebniji za razvoj i širenje tehnologija koje pomažu u postizanju ciljeva dekarbonizacije u EU.

Italija ima 16 od 34 kritične sirovine koje EU želi da iskopa, preradi i reciklira, kao što je navedeno u predlogu Evropske komisije koji je predstavljen u martu , međutim, ovi rudnici su zatvoreni pre oko 30 godina.

Onima koji kritikuju odluku o ponovnom otvaranju rudnika, Urso odgovara da danas većina ovih sirovina dolazi iz Kine, gde se prerađuju nakon vađenja u zemljama poput Konga, gde se kobalt kopa „pod pretnjom plaćeničkih mitraljeza“.

„Smatram da oni koji žele da brane životnu sredinu u našoj zemlji, žele i da brane životnu sredinu na globalnom nivou. A oni koji se bore za standard rada kod nas žele i da se standardi rada podignu u drugim zemljama“, rekao je Urso.

Reciklaža je korisna da se izbori sa nedostatkom kritičnih sirovina, ali nije dovoljna da reši problem.

„Kruženje materijala i povećana efikasnost mogu u određenoj meri da ublaže očekivano povećanje potražnje, ali ne i da reše problem“, pojasnio je Urso. Ovo je tačno iako je Italija prva u Evropi po reciklaži i mogla bi da dostigne 40% potražnje 2040. godine.

Kako bi Italija postala nezavisna i atraktivna u smislu investicija, početkom avgusta će biti objavljen dokument kojim će se identifikovati strategija za sektor. Ursov cilj je da se takmiči sa velikim proizvođačima mikroelektronike kao što su Tajvan, Južna Koreja i SAD i , da bi to učinio ,on poziva na „ograničenja trgovinske politike“.

„Nije moguće da oni koji proizvode te proizvode bez poštovanja istih ekoloških i društvenih standarda, koje mi svakodnevno s pravom namećemo i podižemo u Evropi, onda izvoze te proizvode uz na evropski kontinent. Moramo da preduzmemo nešto po tom pitanju“, pojasnio je ministar.

Bolje je kobalt kopati u Italiji nego u Kongu, takođe trebalo bi naterali druge da nametnu iste društvene i ekološke standarde“, dodao je on.

Događaj o digitalnoj tehnologiji biće održan u Rimu 30. oktobra, gde će se sastati ministri iz Italije, Francuske i Nemačke kako bi razgovarali o ovom pitanju i primenili zajedničku strategiju.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!