Evropska energetska tranzicija i industrijska modernizacija oslanjaju se na strateške metale čija je dostupnost vezana za geopolitičke tokove i kontrolu prerade. U tom kontekstu, Evropska komisija je u govoru Ursule fon der Lajen 14. septembra 2022. istakla da Kina kontroliše globalnu prerađivačku industriju. Ovaj okvir je kasnije pretočen u Evropski zakon o kritičnim sirovinama (CRMA), koji je usvojen u Evropskom parlamentu 12. decembra 2023. godine.
CRMA se nadovezuje na dugogodišnji rad institucija EU na proceni zavisnosti od uvoza i rizika u lancima snabdevanja. Evropska komisija o toj temi govori još od 2008. godine, kada je pokrenula inicijativu EU za sirovine (EU Raw Materials Initiative). Lista kritičnih supstanci objavljuje se od 2011. godine i ažurira se svake tri godine, a najnovija verzija iz 2023. navodi 34 resursa, među kojima su 27 metala i grupe metala.
Procena kritičnosti zasniva se na dva kriterijuma koja zajedno određuju da li neka supstanca ulazi u kategoriju kritičnih. Prvi je ekonomski značaj, koji se računa kroz upotrebu u sektorima i vrednost koju taj sektor dodaje, uz korekciju indeksom supstitucije koji meri koliko je lako pronaći ekvivalentnu sirovinu. Po tom parametru kao najvažniji izdvajaju se volfram, magnezijum i platinske grupacije elemenata.
Drugi kriterijum je rizik snabdevanja, koji obuhvata, između ostalog, zavisnost od uvoza, izvore uvoza i mogućnosti reciklaže. Prema tom merenju, top tri materijala su retki zemni elementi, niobijum i magnezijum. Granice ova dva parametra predstavljaju osnovu za definisanje šta jeste, a šta nije kritična supstanca u okviru politike EU.
Među kritičnim resursima izdvojeno je 16 materijala ili grupa materijala koji su proglašeni strateškim zbog osetljivosti za pet sektora: obnovljivu energiju, električnu mobilnost, industriju, informaciono-komunikacione tehnologije i vazduhoplovstvo i odbranu. Strateški spisak obuhvata 12 metala i grupa metala: bizmut, kobalt, bakar (copper), galijum, litijum, magnezijum, mangan, nikl, platinske grupacije elemenata, retke zemne elemente, titanijum i volfram. Tu su i tri metaloida—bor, germanijum i silicijum—kao i nemetal prirodni grafit.
Da bi se upravljalo tokovima ovih resursa kroz vrednosni lanac, Evropska komisija je 2020. najavila formiranje Evropskog saveza za sirovine (ERMA). ERMA je zamišljen kao konzorcijum industrijskih aktera i javnih entiteta čiji je zadatak da identifikuju rizike i prilike u lancima kritičnih materijala. Ovakav mehanizam ima praktičnu ulogu jer povezuje planiranje nabavke sa procenom ranjivosti u snabdevanju.
Centralni cilj CRMA je vraćanje proizvodnje bliže EU do 2030-ih godina kroz istovremeno jačanje eksploatacije, prerade i reciklaže za strateške resurse. Za svaki od strateških materijala predviđa se da kapacitet eksploatacije EU pokriva najmanje 10% godišnje potrošnje EU. Kapacitet prerade treba da dostigne najmanje 40% godišnje potrošnje EU, dok reciklažni kapacitet treba da pokrije najmanje 15% godišnje potrošnje EU.
Pored kvantitativnih ciljeva, zakon uvodi ograničenje zavisnosti od jedne treće zemlje tako što traži da EU ne bude oslonjena na dobavljača čiji udeo prelazi 65% godišnje potrošnje konkretnog sirovog materijala. Time se formalizuje potreba za diverzifikacijom izvora snabdevanja kako bi se smanjio rizik prekida ili ograničenja isporuka. U praksi to utiče na način planiranja portfelja nabavke i raspoređivanja kapaciteta prerade.
CRMA takođe predviđa obaveze koje imaju za cilj bolju mapu podzemnih resursa unutar država članica. Države članice treba da pokrenu programe istraživanja podzemlja u roku od godinu dana od stupanja regulative na snagu, uz reviziju najmanje jednom u pet godina. Istovremeno se ohrabruje pojednostavljivanje zakonodavnih aranžmana radi bržeg izdavanja dozvola za projekte usmerene na kritične sirovine.
Za praćenje otpornosti lanaca snabdevanja predviđeni su mehanizmi nadzora dobavljačkih lanaca i testovi otpornosti. Njihova svrha je da kvantifikuju sposobnost sistema da izdrži poremećaje u dostupnosti kritičnih sirovina. Pored toga, države članice treba da izveštavaju o stanju strateških zaliha.
Komponenta socijalne prihvatljivosti ugrađena je kao zahtev prema državama članicama da adresiraju potencijalne rezerve prema industrijskim projektima povezanim sa eksploatacijom i preradom. Ovaj aspekt postaje relevantan jer dozvole i tempo realizacije projekata zavise od administrativnog procesa i društvenog konteksta. U okviru CRMA naglasak je na tome da se planiranje ne svodi samo na tehničke parametre.
Usvajanje regulative pokazuje široku političku podršku na nivou Evropskog parlamenta. Predlog Evropske komisije predstavljen je u martu 2023., a CRMA je usvojen 12. decembra 2023. godine većinom glasova: 549 za i 43 protiv. Sledeći korak je odobrenje Saveta EU.
Finansijska struktura CRMA oslanja se na instrumente EU za ulaganja i istraživanje. Inicijative predviđene zakonom trebalo bi da dobiju podršku kroz InvestEU program Evropske investicione banke, a EU takođe nastoji da olakša državnu pomoć za povezane projekte. Na strani istraživanja i razvoja program Horizon Europe namenjuje 470 miliona evra za istraživanje lokacija (exploration), rudarstvo, preradu i reciklažu.
Dodatno, CRMA predviđa formiranje Globalnog kluba za kritične sirovine koji okuplja zemlje proizvođače i zemlje potrošače radi saradnje i transparentnosti prema trećim zemljama. Detalji o načinu uspostavljanja radne grupe i njenoj interakciji sa postojećim akterima ostaju nejasni u informacijama koje su navedene uz okvir zakona. Time ostaje otvoren operativni dizajn međunarodne koordinacije.
Francuska politika predstavlja primer kako države članice pokušavaju da ubrzaju rad na kritičnim metalima pre nego što svi elementi evropskog okvira budu potpuno operacionalizovani. Emanuel Makron je 11. decembra 2023. u govoru u Tuluzi povodom dve godine plana France 2030 ponovio da želi brži napredak u oblasti mineralnih resursa i kontrole lanca vrednosti kritičnih metala. U ranijem periodu Varinov izveštaj iz početka 2022. godine ukazao je na tešku zavisnost Evrope i Francuske od kineskih metala.
Nakon te dijagnoze formiran je Observatoire Français des Ressources Minérales (OFREMI) u novembru 2022., uz budžetsku podršku države od šest miliona evra. Cilj OFREMI-ja je objedinjavanje francuskih stručnih kapaciteta vezanih za obezbeđivanje mineralnih sirovina. Paralelno s tim, reforma francuskog rudarskog kodeksa iz 2022., koja uređuje rudarstvo na francuskoj teritoriji, ratifikovana je uz jačanje nadzora rudarskih aktivnosti posebno u pogledu ekoloških zaštitnih mera.
Kada su u pitanju finansiranja projekata vezanih za kritične metale, InfraVia Capital najavila je u maju 2023. pokretanje fonda posvećenog kritičnim metalima sa ciljem od dve milijarde evra ukupno, uključujući 500 miliona evra državnog finansiranja. Istovremeno se planira unapređenje razumevanja francuskih podzemnih resursa koje bi moglo započeti već tokom 2024., a vodi ga Bureau de Recherches Géologiques et Minières (BRGM). Ovi potezi ukazuju na paralelno jačanje istraživačke baze i finansijske arhitekture.
Širi evropski pristup zasniva se na ideji strukturisanog pan-evropskog partnerstva kako bi se odgovorilo na neujednačenu raspodelu resursa po regionima. U dokumentovanom okviru CRMA naglasak je na koordinaciji duž lanca vrednosti—od istraživanja do prerade i reciklaže—uz potrebu da se uskladi tempo projekata sa regulatornim zahtevima EU. Posebno relevantna postaje harmonizacija rasprave o socijalnoj prihvatljivosti rudarskih projekata i teške industrije kroz zajedničko razumevanje standarda okvira.
U delu koji se odnosi na radnu snagu navodi se da obnova veština predstavlja prioritet jer bez tehničara, inženjera i operativnog kadra nema stabilnog lanca proizvodnje metala. U tekstu se podseća da su poslovi u francuskoj metalurškoj industriji opali za 40% od 1990. godine, što dodatno pojašnjava značaj kadrovskog plana uz tehnološke promene koje prate tranziciju ka kružnijoj ekonomiji.
Konačno, CRMA postavlja merljive ciljeve do kraja ove decenije kroz eksploataciju (10%), preradu (40%) i reciklažu (15%) godišnje potrošnje EU za strateške resurse, uz zahtev za smanjenje koncentracije nabavke iz jedne treće zemlje preko praga od 65%. Regulativa uvodi obaveze mapiranja resursa kroz programe istraživanja podzemlja u roku od godinu dana od stupanja na snagu i zahteva redovne revizije najmanje na pet godina. Uz to su predviđeni mehanizmi praćenja lanca snabdevanja putem testova otpornosti i izveštavanje o stanju strateških zaliha.







