Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoVeliki proizvođači bakra objavili su plan za dostizanje neto nulte emisije do...

Veliki proizvođači bakra objavili su plan za dostizanje neto nulte emisije do 2050. godine

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

 

Grupa najvećih svetskih proizvođača bakra saopštila je da ima za cilj da smanji direktne i indirektne emisije gasova na nulu do 2050. godine. U pitanju je potez  koji bi taj sektor mogao učiniti privlačnijim za ekološki osvešćene investicione fondove.

S obzirom da se predviđa da će se potražnja za bakrom udvostručiti na 50 miliona tona do 2050. u odnosu na nivoe iz 2020. godine, mapa puta Međunarodnog udruženja za bakar (ICA) postavlja cilj za članice da smanje direktne i indirektne emisije za 30% do 40% do 2030. godine i do 70. % do 80% do 2040. godine, pre nego što dostigne nulu do 2050. godine.

Supported by

Članovi su BHP Group (BHP.AKS), čileanski Codelco, Glencore (GLEN.L), Freeport-McMoRan (FCKS.N), japanska JKS Nippon Mining & Metals Corporation i poljska KGHM (KGH.VA).Nema članova iz Kine, najvećeg svetskog proizvođača rafinisanog bakra.

Proizvođači bakra planiraju da smanje direktne i indirektne emisije dekarbonizacijom napajanja, poboljšanjem efikasnosti i prikupljanjem otpada. Proizvodnja bakra iz starog metala se obično može obaviti električnom energijom, tako da je lakše dekarbonizirati.

Članovi ICA-e će takođe raditi sa kupcima na smanjenju njihovih emisija  za 10% do 2030. godine, za 30% do 40% do 2040. i za 60% do 70% do 2050. godine, navodi se u saopštenju.

„Ove kolektivne ambicije pokazuju jasnu putanju ka postizanju definisanih smanjenja emisija do 85% do 2050. godine, sa balansom koji treba da se reši kroz napredne tehnologije i poboljšanu saradnju“, saopštila je ICA.

Emisije gasova od strane industrije bakra u celini predstavljaju 0,2% globalnih emisija gasova staklene bašte. U 2018. godini, prosečan intenzitet emisije rafinisanog bakra bio je 4,6 tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e) po toni bakra, što je za 13,4% manje u odnosu na 5,4 tone CO2e iz 1990. godine.

S obzirom na ključnu ulogu bakra u energetskoj tranziciji i “ambiciozne” planove za dekarbonizaciju, sektor bi trebalo da bude atraktivna investicija za fondove koji koriste kriterijume zaštite životne sredine, društva i upravljanja (ESG), saopštila je ICA.

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Srbija: Bez informacija o napretku u izradi Studije o upravljanju mineralnim resursima

Iako su po Ustavu Srbije i važećim zakonima geološka istraživanja i eksploatacija ruda poslovi od javnog, opšteg interesa, izvan vidokruga javnosti prošla je nezapaženo informacija o početku izrade Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije od 2025. do...

Srbija: Ekološki rizici projekta litijuma kod Loznice veći od koristi

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive...

Srbija: Kontraverze oko ponovnog otvaranja rudnika olova u Karamanici

Otvaranje rudnika olova, cinka i bakra u Karamanici kod Bosilegrada, smatraju ekološki aktivisti, predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi jer bi štetne materije mogle da završe u rekama koje su i izvori vode za piće...
error: Content is protected !!