Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoU albanskom rudniku hroma otkriven najveći protok prirodnog vodoničnog gasa

U albanskom rudniku hroma otkriven najveći protok prirodnog vodoničnog gasa

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Tim geologa povezanih sa nekoliko institucija u Francuskoj, radeći sa parom kolega iz Albanije, izmerio je najveći prirodni protok vodonika u albanskom rudniku hroma. U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, grupa je izmerila gas vodonika koji je izbio kroz tečne bazene u rudniku.

Gas vodonik je bezbojan, bez mirisa i izuzetno zapaljiv. Smatra se alternativom gorivima na bazi ugljenika, jer sagorevanjem ne proizvodi gasove staklene bašte.

Trenutno, vodonik se dobija hvatanjem dok se oslobađa tokom ekstrakcije prirodnog gasa — takođe se može proizvesti kroz različite procese, od kojih mnogi uključuju oslobađanje gasova staklene bašte. Bolji pristup, predlažu istraživači, bio bi iskorištavanje prirodnih rezervi vodonika, poput one ispod rudnika Bulkize u Albaniji.

Supported by

Prethodno istraživanje je pokazalo da se ispod rudnika u Albaniji nalazi veliki rezervoar vodonika, a nastao je kao deo Zemljine kore koji se pomerio pre više miliona godina, gurajući ga nagore. Dobijeni deo zemlje formirao je tip stenovitog pojasa poznatog kao ofiolit. Nekoliko takvih ofiolita je otkriveno širom sveta, a veruje se da većina sadrži rezervoare vodonika.

Istraživači su izmerili curenje na više mesta u rudniku i koristili rezultate da bi napravili procenu ukupne količine vodonika koji izlazi – njihovi brojevi su pokazali da oko 200 metričkih tona izađe iz rudnika svake godine, što ga čini najvećim prirodnim protokom ikada dokumentovanim.

Istraživački tim je zaključio da je potrebna nova tehnologija da bi se iskoristile prednosti takvih rezervoara kako bi se uhvatile ogromne količine vodonika na čist i ekonomičan način, možda smanjujući oslanjanje na goriva na bazi ugljenika.

Izvor:Phys

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!