Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoTransformacija retkih zemalja iz rudnika u magnet

Transformacija retkih zemalja iz rudnika u magnet

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

MP Materials i druge zapadne kompanije nastoje da stvore zalihe prerađenih retkih zemalja potrebnih za revoluciju zelene energije u sektoru kojim dominira Kina.

17 srebrno-belih minerala retkih zemalja nisu neuobičajeni u zemljinoj kori. Ali depozite koji su ekonomski održivi teže je pronaći, a prava retkost dolazi u složenom procesu njihovog razdvajanja na materijale potrebne za proizvodnju trajnih magneta koji se koriste u mnogim kritičnim proizvodima.

Kina čini oko 60% globalne proizvodnje rudnika retkih zemalja, ali njen udeo skače na 85%-90% obrađenih retkih zemalja i proizvodnje magneta.

Supported by

Prema Goldman Sachsu, samo je pet ne-kineskih rafinerija retkih zemalja u radu, izgradnji ili ponovnom puštanju u rad.

Ispod su složeni koraci koje retke zemlje moraju preduzeti da bi završile kao magneti koji se koriste u električnim vozilima i vetroturbinama – dve glavne oblasti koje podstiču potražnju u narednim godinama.

RUDNIK

Ruda se prvo vadi iz otvorenog kopa ili podzemnog rudnika, drobi se i premešta u postrojenje, obično blizu lokacije rudnika.

Ruda sadrži mali procenat retkih zemalja, ali drugi minerali se uklanjaju flotacijom, magnetnom ili elektrostatičkom obradom da bi se dobio mešani koncentrat retkih zemalja koji često sadrži 60% do 70% retkih zemalja.

Druge operacije proizvode koncentrat retkih zemalja kao nusproizvod rudarskog otpada ili od drugih metala kao što su mineralni pesak ili ruda gvožđa.

RADIOAKTIVNOST

Određene vrste rude, kao što je monazit, moraju da prođu još jedan korak da uklone radioaktivni torijum ili uranijum iz rude, često koristeći kiselinu.

ODVAJANJE

Jedan od najtežih koraka je odvajanje pojedinačnih retkih zemalja jedne od drugih. Tehnologija je prvi put razvijena nakon Drugog svetskog rata u istraživačkim laboratorijama američke vlade.

Razdvajanje se može postići korišćenjem tehnologije jonske razmene. To se takođe može uraditi pomoću rastvarača kao što su amonijak, hlorovodonične kiseline i sulfati, iako neke takve hemikalije proizvode toksični otpad koji može izazvati rak.

Takozvane lake i teške retke zemlje moraju proći kroz različite krugove razdvajanja gde se izdvajaju pojedinačne retke zemlje.

Razvijaju se nove ekološki prihvatljivije tehnologije, ali one još nisu u širokoj upotrebi.

METALI/LEGURE

Odvojeni oksidi ili karbonati retkih zemalja se zatim rafinišu u metale retkih zemalja.

Najrasprostranjeniji trajni magneti kombinuju neodimijum i prazeodimijum retkih zemalja zajedno sa gvožđem i borom, koji se stavljaju u vakuumsku indukcionu peć da formiraju leguru. Često se dodaju male količine disprozijuma i terbijuma retkih zemalja da bi se stvorila veća otpornost na toplotu u magnetu.

MAGNETI

Ingoti legure se razgrađuju i melju u atmosferi azota i argona do praha mikronske veličine, koji prolazi kroz proces visoke temperature i pritiska koji se naziva “sinterovanje” pre nego što se presuje u magnete.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!