Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoSrbija: Kako su lažni ekolozi uništili projekat litijuma vredan milijarde evra

Srbija: Kako su lažni ekolozi uništili projekat litijuma vredan milijarde evra

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Britanci su naveli činjenicu da dok se Vučić bori za direktne strane investicije, lažni ekolozi, a zapravo političari, sabotiraju projekat.

I dok je u svetu opšta pomama za litijumom ili “belim zlatom 21. veka”, koji je postao važniji resurs čak i od nafte, ovdašnji lažni ekolozi su se (iz)borili protiv iskopavanja, mada Srbija – uz Nemačku i Češku – raspolaže najvećim zalihama u Evropi. 

Supported by

U Srbiji se, naime, nalazi 10 odsto istraženih svetskih rezervi litijuma. Ali su je u međuvremenu, “izradili” lažni ekolozi, koji su se busali protiv iskopavanja litijuma, sirovine koju obilato koristi Evropa, na čije vrednosti se pozivaju jer im smeta razvoj Srbije, nova radna mesta, visok standard… Upravo to njihovo štetno dejstvo, čime su zaustavili projekat vredan milijarde evra, raskrinkava i britanski portal Z News Service.

Britanci su naveli činjenicu da dok se Vučić bori za direktne strane investicije, lažni ekolozi, a zapravo političari, sabotiraju projekat.

Srbija je prethodnih godina uvučena u strastvenu i ponekad spornu debatu oko rudnika Jadar, značajnog projekta koji je predvodio globalni rudarski gigant Rio Tinto. Iako se rudnik može pohvaliti potencijalom da pruži značajne ekonomske koristi Srbiji, takođe je postao bojno polje za kampanje dezinformacija koje vode aktivisti za zaštitu životne sredine koji su se upustili u sferu politike. Ovaj članak se bavi višestrukim narativom oko rudnika Jadar i zabrinjavajućim trendom da ekolozi postaju političari i seju seme dezinformacija.

Odlučno zalaganje predsednika Aleksandra Vučića za direktna strana ulaganja (DSI) u Srbiji u poslednje vreme naišlo je na žestoke kritike. Kritičari tvrde da se Vučićevo vatreno zalaganje za DSI odražava Faustov pakt, gde se nacionalni resursi naizgled prodaju za kratkoročne ekonomske dobitke. Međutim, ove kritike često zgodno izostavljaju brojne pogodnosti koje su DSI već donele Srbiji poslednjih godina. DSI su služile kao ključni spas za Srbiju, olakšavajući obnovu infrastrukture, podstičući otvaranje novih radnih mesta i ekonomski rast. Od 2007. Srbija je dobila 42 milijarde evra DSI, što većina kritičara odlučuje da ignoriše.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Srbija: Bez informacija o napretku u izradi Studije o upravljanju mineralnim resursima

Iako su po Ustavu Srbije i važećim zakonima geološka istraživanja i eksploatacija ruda poslovi od javnog, opšteg interesa, izvan vidokruga javnosti prošla je nezapaženo informacija o početku izrade Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije od 2025. do...

Srbija: Ekološki rizici projekta litijuma kod Loznice veći od koristi

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive...

Srbija: Kontraverze oko ponovnog otvaranja rudnika olova u Karamanici

Otvaranje rudnika olova, cinka i bakra u Karamanici kod Bosilegrada, smatraju ekološki aktivisti, predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi jer bi štetne materije mogle da završe u rekama koje su i izvori vode za piće...
error: Content is protected !!