Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoŠpanski istraživači razvijaju prvu litijumsku EV bateriju bez kobalta

Španski istraživači razvijaju prvu litijumsku EV bateriju bez kobalta

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Katalonski institut za energetska istraživanja (IREC), u saradnji sa CIDETEC Energi Storage i sedamnaest evropskih partnera, razvio je prvi španski prototip litijum-jonske baterije velikog formata bez kobalta. Prototip je razvijen kroz COBRA projekat i trenutno je u fazi pre komercijalne prodaje.

Sufinansiran sa skoro dvanaest miliona evra iz programa Evropske komisije Horizont 2020, koji traje od januara 2020. do jula 2024., projekat COBRA proizvodi dve stotine ćelija za sklapanje kompletne baterije

Faza razvoja prototipa je ocenjena između nivoa 5 i 6 na skali nivoa tehnološke spremnosti (TRL), koja procenjuje zrelost tehnologije. Nivo 1 predstavlja najosnovniji oblik, a nivo 9 označava fazu demonstracije. Ključno dostignuće ovog prototipa je eliminacija kobalta, poznatog zagađivača, iz njegovog proizvodnog procesa.

Supported by

„Kobalt čini da baterije rade sa većom izdržljivošću i bržim ciklusima punjenja“, kaže Jordi Jacas, viši istraživač u IREC-u i koordinator projekta. Za njega je zamena ovog „skupog, toksičnog metala koji zavisi od afričkih zemalja“ veoma veliki izazov koji odgovara na nedostatke baterija električnih vozila.

Koordinator projekta COBRA je takođe insistirao na tome da se inovacija koju su razvili istraživači iz raznih vrhunskih evropskih centara koncentrisala na razvoj katodnog sastava bez kobalta. Ovaj napredak je korak ka stvaranju baterija koje su „u budućnosti, potpuno konkurentne na nivou tržišta“.

Iratke de Meatza, vođa tima u CIDETEC Energi Storage, primetio je da iako automobilska industrija može biti spora u usvajanju novih tehnologija, projekat COBRA je omogućio prelazak katodnog materijala bez kobalta „iz laboratorije u ćelije poluindustrijske veličine“ . Ova tranzicija omogućava „analizu performansi u realističnijim uslovima“, sa ciljem da se poboljša „snaga punjenja i mogućnost cikliranja“ prototipa.

Suočeni sa izazovom optimizacije svake komponente koja čini „složeni sistem“ baterije, rad koji je razvio istraživački centar sa sedištem u San Sebastijanu doveo je do otkrića novih formulacija elektroda koristeći „reciklirani silicijum iz fotonaponskih panela“, koji usklađuje ovu tehnologiju sa nivoima koje zahteva Evropa u smislu „recikliranja i održivosti“.

Šef projekta u IREC-u je rekao da oni već postižu stopu reciklaže „između 90 i 95% za komponente koje čine ćeliju” uz povećanje nivoa bezbednosti čitavog lanca vrednosti. Ovo uključuje poboljšanja u komponentama, elektrohemijskim ćelijama, kontrolnim sistemima opremljenim senzorima i konačnom sklapanju baterijskog paketa.

Dizajn zasnovan na inovacijama će integrisati novi kontrolni sistem koji sadrži mogućnosti bežične komunikacije, napredne senzore i sofisticirane algoritme. Ova poboljšanja su ključna za povećanje bezbednosti baterija, omogućavajući im da otkriju promene u temperaturi i potencijalno curenje gasa, kao i da poboljšaju ukupnu efikasnost baterije.

Izvor: Project Cobra

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!