Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoRudnik Brskovo pod znakom pitanja

Rudnik Brskovo pod znakom pitanja

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Dan rudara Crna Gora je dočekala u neizvjesnosti da li će rudnik Brskovo biti otvoren i koje bi sve to posledice moglo imati po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ekipa RTCG bila je u Mojkovcu i provjerila da li građani odobravaju ovu investiciju.

– Planiran je površinski kop, a ispod površinskog kopa hidro-akumulacija, koja će koristiti vodu rijeke Rudnice, za potrebe prerade rude. Dovoljan broj razloga da građani Mojkovca budu ustrašeni sa onim što se planira iznad njihovih kuća, iznad njihovih glava i da opet prolaze jednu traumu, još strašniju nego što su imali u prethodnom periodu – rekao je Miodrag Fuštić iz građanske inicijative Zdravi Mojkovac.

Koncesiono područje predviđeno za rudnik Brskovo nalazi se u blizini dvazašićena područja – NP Biogradska gora i rijeke Tare.

Supported by

No, iz švajcarske kompanije Tara Resources uvjeravaju da građani Mojkovca nemaju razloga za brigu. Izvršni direktor kompanije Ričard Bofi rekao je da neće praviti jalovište kakvo je ranije postojalo.

– Neće biti uticaja na vodu za piće u gradu, a primijenićemo i sve standarde, tako da ni prašina neće biti problem za lokalnu zajednicu – uvjerava on.

Građani, međutim, zbog lošeg iskustva s prethodnim jalovištem, ne vjeruje ovim obećanjima.

Miloš Radmanović je kazao da je rudnik uništio mnogo mladih ljudi.

– To je velika greška što je to urađeno. Nema više rudara koji bi radili. Rudari su izumrli – kazao je on.

Isto smatra i Momo Pandurica.

– Mislim da će građani Mojkovca naći i solidarisati se zajedno da to ospore i nedozvole otvaranje rudnika Brskovo – naveo je on.

Osim što bi rudnik direktno uticao na zdravlje stanovništva, direktor Ski centra Žarski, Ljubomir Vukadinović tvrdi da bi otvaranje rudnika zatvorilo priču o turističkom razvoju ovog kraja.

– Na ovoj karti vidimo detaljni plan Mojkovca. Ovo što sada pokazujem rukom jeplan koncesionog područja površine oko 700 hektara, takođe, planom oivičeno suskijaške zone Ski centra Žarski – rekao je Vukadinović.

Iako je završetak radova na skijalištu na čekanju, što je posebna tema, ukoliko bi se rudnik otvorio, Vukadinović objašnjava da bi turisti na skijalištu imali jedinstvenu ponudu.

– Da vide Biogradsku goru, da vide prostor Bjelasice, prema Šiškom jezeru, takođe grad Mojkovac, ali nažalost, ako dođe do otvaranja rudnika i iskopavanja tih 700 hektara, imali bi priliku da sa vrha Bjelogrlice, sa skijama idu pravo u jalovište – naveo je Vukadinović.

Kakav je stav Ministarstva kapitalnih investicija o ovom projektu ekipa RTCG nije uspjela da sazna.

Sa druge strane, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, kaže da su u tom resoru utvrdili Nacrt za prostorno planiranje i sada je obaveza Vlade da donese odluku o koncesiji.

– Kao i do sada, Vlada će donijeti odluke koje su isključivo u skladu sa ekološkim standardima – navela je Novaković- Đurović.

Podsjetimo, i komitet UNESCO-a pozvao je Crnu Goru da ocijeni uticaj koji bi izgradnja rudnika olova i cinka u Mojkovcu, kroz koji prolazi rijeka Tara, mogla imati na okolinu.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!