Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoEnergetska budućnosti Evrope: Rešavanje zavisnosti u kritičnim sirovinama kroz uvid u vlasništvo

Energetska budućnosti Evrope: Rešavanje zavisnosti u kritičnim sirovinama kroz uvid u vlasništvo

Supported byspot_img
Supported byMercados Media
Supported by Balancing Energy
Supported by Energetika
Supported by Owner's Engineer

Energetska tranzicija zahteva velike količine kritičnih sirovina (CRM), od kojih se mnoge vade i prerađuju u zemljama koje su geografski i politički udaljene od Evropske unije (EU). Ovaj članak istražuje strukture vlasništva kompanija uključenih u ekstrakciju ovih vitalnih materijala, što je ključni faktor za procenu strateških zavisnosti EU. Otkriva se da investitori van EU poseduju značajne udele u globalnim rudarskim kompanijama koje proizvode CRMs kao što su kobalt, bakar, litijum, nikl i retki zemni elementi. Ovo naglašava hitnu potrebu za povećanjem strateške autonomije EU i razvojem ciljanih strategija za obezbeđivanje ovih materijala.

Geopolitički pejzaž i zakonodavni okvir

Zakon o kritičnim sirovinama iz 2024. godine odražava posvećenost EU unapređenju sigurnosti svojih lanaca snabdevanja CRM-om i smanjenju zavisnosti od izvora van EU. Međutim, proizvodnja i prerada CRMs-a su u velikoj meri koncentrisani u nekoliko zemalja koje su daleko od EU. Na primer, Demokratska Republika Kongo (DRK) proizvodi 73% svetskog kobalta, Kina vadi 69% retkih zemnih elemenata, a Indonezija čini polovinu globalne ponude nikla (USGS 2023). Ova koncentracija stvara rizik da bi te zemlje mogle iskoristiti svoje dominantne pozicije za postizanje šire strateških ciljeva, čime se naglašava potreba da EU ojača svoju strategiju sirovina.

Supported by

Strukture tržišta i koncentracija vlasništva

Problem je dodatno komplikovan koncentracijom firmi koje kontrolišu zalihe CRM-a, što dovodi do oligopolskih tržišnih struktura (IRENA 2023). Mali broj multinacionalnih korporacija i državnih preduzeća dominira značajnim delom globalne proizvodnje. Na primer, četiri najveće rudarske kompanije kontrolišu oko 55% proizvodnje kobalta, a pet najvećih kompanija drži 80% tržišnog udela za litijum.

Iako je geografska koncentracija resursa CRM-a dobro dokumentovana, vlasništvo nad kompanijama uključenim u njihovu ekstrakciju je manje istraženo. Ipak, razumevanje ko kontroliše ove kompanije je ključno za procenu strateških zavisnosti. Na osnovu Leruth et al. (2022), razvijena je sveobuhvatna baza podataka za dokumentovanje porekla akcionara u globalnim kompanijama koje se bave rudarstvom kobalta, bakra, litijuma, nikla i retkih zemnih elemenata (Faubert et al. 2024).

Nalazi i obrasci vlasništva

Baza podataka koristi različite indikatore za mapiranje geografskog porekla vlasnika kapitala, uključujući stope držanja kapitala ponderisane prema proizvodnji i tržišnoj kapitalizaciji, kao i mere većinskog vlasništva. Ovi indikatori otkrivaju da neevropski investitori drže značajan deo kapitala u kotiranim rudarskim kompanijama CRM-a.

Na primer, kineski investitori imaju dominantno prisustvo u ekstrakciji retkih zemalja, kobalta, i, u manjoj meri, litijuma. Nasuprot tome, evropski investitori imaju relativno ograničene udese u ovim industrijama. Međutim, značajno učešće EU u sektoru nikla uglavnom odražava ruske interese predstavljene kroz investicije na Kipru. Pored Kine, američki investitori takođe imaju značajne udele, posebno u sektorima litijuma i bakra. Iako latinoamerički investitori poseduju značajan kapital u firmama koje proizvode litijum i bakar, njihovi nivoi investicija ne odgovaraju udelu regiona u globalnoj proizvodnji. Australijski investitori imaju iznenađujuće ograničeno prisustvo u sektoru litijuma, uprkos značajnim rezervama litijuma u zemlji, s obzirom da su dva najveća australijska rudnika litijuma u vlasništvu kineskih kompanija.

Implikacije i strateški razlozi

Ova baza podataka pruža detaljan pregled interesa vlasništva u kotiranim kompanijama CRM-a, nudeći vredne uvide u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija. Dok CRM Zakon ima za cilj ublažavanje strateških zavisnosti diversifikacijom izvora snabdevanja EU, on ne rešava adekvatno ranjivosti povezane sa koncentrisanim vlasništvom rudarskog kapitala. Fokus Zakona na ciljeve diversifikacije na nivou zemlje zanemaruje rizike povezane sa koncentrisanim vlasništvom kapitala. Stoga, procena koncentracije kapitala u rudarskom sektoru kroz podatke o vlasništvu pruža drugačiju perspektivu u odnosu na jednostavno razmatranje geografske lokacije rudnika. Ove informacije mogu biti ključne za identifikaciju ranjivosti i rafiniranje ciljeva diversifikacije.

Pored toga, CRM Zakon teži unapređenju sposobnosti EU u ekstrakciji, preradi i reciklaži CRM-a. Razvoj robusne evropske rudarske industrije zahtevaće značajne privatne investicije (Hache i Normand 2024). S obzirom na cilj EU da ojača svoju ekonomsku sigurnost, razumevanje izvora kontrole nad evropskim rudarskim kompanijama je ključno za procenu rizika snabdevanja i geopolitičkih rizika unutar EU. Naši nalazi naglašavaju potrebu za većom transparentnošću u vlasništvu novih rudarskih projekata unutar EU.

Izvor: miningwatch.news

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Grit Metals otkriva obećavajuće rezultate istraživanja zlata u severnoj Finskoj

Grit Metals Corp. je objavio rezultate svoje prve kampanje istraživanja zlata u Centralnom Laplandskoj zeleništnoj oblasti (CLGB) u severnoj Finskoj, otkrivajući obećavajuće rezultate. Glavne tačke: Kompanija je identifikovala široku rasprostranjenost anomalija u mineralizaciji zlata i bakra na dužini od 25...

Zaštita okeana: Norveška zaustavlja izdavanje dozvola za rudarstvo

Dubokomorski ekosistemi Arktičkog okeana za sada će ostati bezbedni od dubokomorskog rudarstva. Norveška je planirala da započne istraživanje rudnih ležišta na morskom dnu u svojim nacionalnim vodama već sledeće godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti krhke, drevne ekosisteme morskog...

Evropa u potrazi za litijumom: Nemačka i Srbija u fokusu ekološkog rudarstva

Nemački kancelar Olaf Šolc zalaže se za povećanje eksploatacije litijuma u Evropi kako bi se podržala tranzicija ka električnim vozilima (EV), što je ključno za postizanje klimatskih ciljeva. Tokom posete Frajbergu, Šolc je naglasio potrebu za pouzdanim i diversifikovanim...
error: Content is protected !!