Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoFinansiranje projekta zlata i bakra Skouries kroz vekove

Finansiranje projekta zlata i bakra Skouries kroz vekove

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Izraz „Rudnici Kasandra“ nastao je oko 1893. da bi opisao rudarski region na poluostrvu Halkidiki, gde je francusko-otomanska kompanija SA dobila prava na rudarstvo. Nakon toga, grčko ograničeno društvo hemijskih proizvoda i đubriva (GLC-CPF) preuzelo je ova prava 1920. godine, dalje razvijajući infrastrukturu i pokretajući proizvodnju u rudniku Olimpijas 1970-ih, koji nastavlja da radi i danas.

Nakon što je GLC-CPF otišao u likvidaciju 1992. godine, Nacionalna banka Grčke (NBG) održala je rudnike Kasandra u funkciji do 1995. godine kada su prava na rudarenje i infrastruktura prodati TVKS Hellas, podružnici TVKS Gold-a. TVKS je krenuo u širenje poslovanja, ali se suočio sa regulatornim izazovima i negativnim odlukama grčkog državnog saveta, što je dovelo do odustajanja od njegovih planova do 2003. godine. Posledično, region je doživeo ekonomski pad, što je navelo grčku vladu da primeni poseban socijalni program za bivše radnike rudnika.

U 2004. godini rudarske dozvole i sredstva su prebačeni na Hellas Gold SA, koja je 2006. godine dobila odobrenje za poseban biznis plan za razvoj rudnika Olimpijas i Skouris. Eldorado Gold je kupio Hellas Gold 2012. godine i započeo izgradnju rudnika Skouries 2013. Međutim, političke promene u Grčkoj stvorile su prepreke za razvoj projekta, što je dovelo do privremene obustave izgradnje 2016. godine.

Supported by

Nakon pregovora, Hellas Gold i grčka vlada potpisali su izmenjeni investicioni sporazum 2021. godine, postavljajući temelje za značajne nove investicije u rudnicima Kasandra u skladu sa revidiranim pravnim i regulatornim okvirom.

Ranije ove godine, nakon što je obezbedio finansiranje projekta, Hellas Gold je nastavio izgradnju rudnika Skouries, nalazišta zlata i bakra visokog kvaliteta za koje se očekuje da će dati oko 140.000 unci zlata i 67 miliona funti bakra godišnje tokom 20-godišnjeg životnog veka. Ponovno pokretanje projekta stvorilo je hiljade radnih mesta, privuklo značajne privatne investicije i revitaliziralo lokalnu i nacionalnu ekonomiju, podsećajući na prosperitetnu istoriju rudarstva u regionu.

Finansiranje projekta Skouries, koji predvode NBG i Piraeus banka, obuhvata desetogodišnji kredit od 680 miliona evra, sa 200 miliona evra finansiranih preko Grčke pomoći za oporavak i otpornost (RRF) koju je obezbedila EU preko grčke države. Pored toga, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je doprinela sa 81,5 miliona kanadskih dolara kroz ulaganje u kapital Eldorado Gold.

Posebno, finansiranje Skouries projekta naišlo je na nekoliko jedinstvenih izazova, uključujući snalaženje u grčkom zakonskom okviru, obezbeđivanje finansiranja od RRF-a i osmišljavanje odgovarajuće strategije ugovaranja. Kroz zajedničke napore i inovativna rešenja, ovi izazovi su rešeni, demonstrirajući fleksibilnost i prilagodljivost finansiranja projekata u različitim kontekstima.

Izvor: miningwatch.news

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!