Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoEvropa u trci za sirovinama koje se koriste u EV baterijama

Evropa u trci za sirovinama koje se koriste u EV baterijama

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Evropski proizvođači automobila obezbedili su manje od šestine ključnih sirovina koje će im trebati za proizvodnju baterija za električna vozila do 2030. godine.

Proizvođači automobila su obezbedili ugovore za 16% litijuma, kobalta i nikla koji su potrebni za postizanje svojih ciljeva prodaje električnih automobila do 2030. Godine.

Dva najveća svetska proizvođača električnih automobila, Tesla u SAD i kineski BID, bili su znatno ispred mnogih evropskih rivala u obezbeđivanju pristupa ključnim sirovinama.

Supported by

Baterije koje se koriste u uređajima u rasponu od mobilnih telefona do automobila napravljene su od precizno kontrolisanih kombinacija metala. Postoji globalna trka u pronalaženju dovoljno litijuma, najlakšeg metala, ali kobalt i nikl su takođe važni u mnogim baterijama.

Analiza je sugerisala da su proizvođači automobila objavili sporazume koji bi pokrivali samo 14% litijuma, 17% nikla i 10% kobalta koji su potrebni za postizanje svojih ciljeva za 2030. EU i Velika Britanija će zabraniti prodaju novih automobila na fosilna goriva u 2035.

Julia Poliscanova, viši direktor za vozila i mobilnost u T&E, rekla je: „Postoji jasna nepovezanost između ciljeva EV proizvođača i njihovih kritičnih mineralnih strategija. Tesla i BID su daleko ispred većine evropskih igrača, koji se tek sada budi pred izazovom obezbeđivanja metala za baterije.

T&E je rekao da su Mercedes-Benz, BMV i Hiundai/Kia proizvođači automobila sa velikim evropskim operacijama koji su najviše zaostajali za rivalima. Ford, Folksvagen i Stelantis su otkrili planove za snabdevanje mineralima baterija koji su konkurenti Tesli i BID-u.

Neki od proizvođača automobila možda imaju tajne ugovore sa rudarskim ili rafinerskim kompanijama za snabdevanje dovoljno minerala, dok neki traže načine da smanje ili eliminišu upotrebu skupog kobalta i nikla. Ipak, obim nedovoljnog snabdevanja detaljno opisan u javno objavljenim ugovorima sugeriše da će proizvođači automobila morati da se bore da pogode svoje električne mete.

Caspar Ravles, direktor podataka Benchmark-a, rekao je: „Srednjoročno, pa čak i dugoročno, litijum će verovatno biti ograničavajući faktor stope koju industrija baterija može da poveća.

Velikim rudarskim projektima je obično bilo potrebno najmanje pet godina da počnu proizvodnju materijala u velikom obimu, i čak sedam godina ako je bilo potrebno prikupljanje sredstava, rekao je Rouls. To bi značilo da bi u narednih godinu-dve trebalo doneti odluke o ulaganju da bi se povećala ponuda do 2030. godine.

Poliscanova je rekla da bi strategije lanca snabdevanja „stvorile ili prekinule tranziciju električnih vozila u Evropi, a neke kompanije učinile zastarelim“. Međutim, dodala je da su evropski proizvođači bili ispred rivala iz Kine i SAD u „čišćenju lanaca snabdevanja“. Ranije je utvrđeno da su neki dobavljači minerala koristili dečiji rad, iskorišćavali slabo plaćene radnike ili koristili metode koje su štetne po životnu sredinu.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!