Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoDubokomorsko rudarenje: nova zlatna groznica ili ekološka katastrofa?

Dubokomorsko rudarenje: nova zlatna groznica ili ekološka katastrofa?

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

U dubinama Tihog okeana između Meksika i Havaja, trilioni stena , rasutih po morskom dnu,  sadrže minerale poput nikla, kobalta i mangana koji su vitalni za nove zelene tehnologije u globalnoj energetskoj tranziciji.

U ovom okeanskom regionu – zoni Clarion-Clipperton , obilje stena, poznatih kao polimetalni noduli, sve više podstiče debatu o iskopavanju metala potrebnih za proizvodnju tehnologije kao što su baterije za električna vozila.

Ekolozi kažu da bi dubokomorsko rudarenje moglo da izazove veliku štetu ekosistemima o kojima naučnici malo znaju, ali rudarske kompanije tvrde da je to bolje za životnu sredinu od kopnene eksploatacije kao deo svetskog prelaska sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju.

Supported by

Više od deset nacija sponzorisalo je male istraživačke projekte, ali komercijalno iskopavanje međunarodnih voda nije dozvoljeno, o čemu će se raspravljati na ključnom sastanku UN o ovom pitanju na Jamajci.

Džerard Baron, izvršni direktor kompanije The Metals Company ,  rekao je da rudarenje okeana nanosi manje štete prirodi nego eksploatacija na mestima kao što je indonežanska prašuma. „Naši okeani su puni metala“, rekao je Barron.

Međutim, mnogi naučnici i zaštitari prirode, pa čak i neke države, se ne slažu i pozivaju na pauzu ili moratorijum na planove za dubokomorsko rudarenje ispod otvorenog mora.

Od Savetodavnog saveta za nauku evropskih akademija (EASAC) do više od 100 nevladinih organizacija, mnogi stručnjaci i aktivisti tvrde da se ne razume dovoljno o životu u dubinama bez sunca da bi se tamo pokrenulo rudarstvu.

„Ne postoji nešto poput dubokog morskog rudarstva sa malim uticajem“, rekao je Džoni Hjuz, savetnik za politiku u Fondaciji Plava marina, dobrotvornoj organizaciji za zaštitu životne sredine. „To je najrazornija ideja o kojoj biste mogli da se setite kada je reč o dubokom moru”.

Očekuje se da će debata doći do vrhunca u Kingstonu, na Jamajci, na tronedeljnom sastanku Međunarodne uprave za morsko dno (ISA), tela UN odgovornog za regulisanje otvorenog mora.

Vlade se utrkuju za bezbedno snabdevanje kritičnim mineralima za tehnologije sa niskim sadržajem ugljenika, ali su takođe preuzele velike obaveze u zaštiti prirode, uključujući istorijski  dogovor u martu o odbrani morskog biodiverziteta na otvorenom moru.

Na primer, norveška vlada je prošlog meseca objavila predlog da otvori svoje nacionalne vode za dubokomorsko rudarenje, dok je u januaru Francuska zabranila tu praksu u svojim vodama.

Međutim, mala pacifička ostrvska država Nauru je bila ta koja je izazvala kontroverzu i zabrinutost sredinom 2021. kada je obavestila ISA o planovima za početak dubokomorskog rudarenja.

Čineći to, Nauru – koji sponzoriše Nauru Ocean Resources Inc (NORI), podružnicu TMC-a zahtevao je od ISA da dovrši pravilnik u roku od dve godine, ili da odobri planove rudarstva prema bilo kojim propisima koji postoje.

Taj rok je istekao , što je izvršilo pritisak na sastanak ISA da odluči o putu napred. Analitičari kažu da su zemlje još uvek daleko od dogovora o setu rudarskih pravila i da je malo verovatno da će ISA dati zeleno svetlo za početak industrije.

Da li je rudarenje na moru bolje od kopna?

Zagovornici dubokomorskog rudarenja kažu da je to održiviji način dobijanja minerala potrebnih za zelenu tranziciju.

Međunarodna agencija za energetiku je predvidela da bi postizanje neto nulte globalne emisije gasova staklene bašte dovelo do četvorostrukog povećanja potražnje minerala za čistim energetskim tehnologijama.

Procena TMC-ovog projekta podružnice u Nauru u CCZ  kaže da bi on mogao imati manji uticaj na životnu sredinu od rudarenja na zemljištu na mestima kao što su prašume.

Međutim, zaštitnici prirode kažu da je poređenje kopnenog i dubokomorskog rudarstva nemoguće, s obzirom da se relativno malo zna o dubokom moru.

„Zemlje čak ni ne raspolažu sa dovoljnom količinom informacija potrebnih za donošenje ovakve odluke“, rekao je Dankan Kari, advokat za životnu sredinu i savetnik Koalicije za očuvanje dubokog mora.

Pomorski naučnici su istakli probleme uključujući svetlosno zagađenje u mrklom crnom ekosistemu, oblake sedimenata koje podižu vozila i zagađenje bukom, koje može poremetiti komunikaciju kitova , sugeriše istraživanje.

U nedavnom izveštaju koji je objavila neprofitna organizacija Planet Tracker navodi se da bi dubokomorsko rudarenje moglo da izazove nekoliko puta veću štetu biodiverzitetu nego kopneno, zbog faktora kao što je velika pogođena površina u poređenju sa kopanjem pod zemljom.

Kari je rekao da uprkos globalnoj žurbi za mineralima, kojima zemlje žele da obezbede raznovrsnu isporuku zbog kineske dominacije ključnih metala, dubokomorsko rudarstvo neće nužno zameniti postojeće rudnike na kopnu.

„Čak i ako bi se otvorilo dubokomorsko rudarstvo, niko ne sugeriše da će kopneni rudnici biti zatvoreni“, rekao je on.

Moratorijum na dubokomorsko rudarstvo

Poslednjih meseci, kampanja za moratorijum je dobila na zamahu sa oko 17 vlada koje su javno podržale pauzu ili zaustavljanje dubokomorskog rudarenja.

„Sve veći broj država prihvata ovo gledište da zapravo nema potrebe za žurbom i iznalaženjem seta propisa samo kako bi jedna privatna rudarska kompanija mogla da napreduje“, rekao je Pradip Sing, istraživač koji vodi specijalizovanu grupu za dubokomorsko rudarenje u Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), ekološkoj mreži.

Sing je rekao da bi bilo teško dogovoriti zakonski moratorijum na Jamajci, ali da bi moglo doći do pauze, kao što je politički stav koji je usvojila skupština.

Barron iz TMC-a se nije složio da nije bilo dovoljno dostupnih informacija da bi se nastavilo sa eksploatacijom dubokog mora, rekavši da je njegova kompanija davala velike količine podataka za javne evidencije o biodiverzitetu .

„Glas za moratorijum je glas protiv nauke, tako je jednostavno“, rekao je on.

Međutim, Pol Lusti, direktor Britanskog centra za obaveštajne podatke o kritičnim mineralima u Britanskom geološkom zavodu, rekao je da su procene koje upoređuju projekte dubokog mora sa kopnenim rudarstvom „dobre samo onoliko koliko su dobri podaci na kojima su zasnovani, a koji su ograničeni za duboke morske sredine“.

Lusti, koji je predvodio pregled dubokomorskog rudarstva koji je naručila britanska vlada, objavljen 2021. godine, rekao je da se kompanije za duboko more takođe suočavaju sa izazovima u kreiranju poslovnog slučaja.

Neki potencijalni kupci poput velikih tehnoloških i automobilskih kompanija kao što su Gugl, Samsung i BMW pozvali su na privremenu zabranu, a verovatno postoje i dodatni troškovi u poređenju sa rudarenjem na kopnu.

„Naravno, ekonomičnost iskopavanja određenih minerala na kopnu će biti poželjnija od toga da se to radi u dubokom moru“, rekao je Lusti.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...

Predsednik uprave kompanije Mercedes naglašava strateški značaj srpskih nalazišta litijuma za Evropu

Predsednik uprave kompanije Mercedes, Ola Källenius, istakao je strateški značaj srpskih nalazišta litijuma za Evropu. U intervjuu za Reuters TV u Beogradu, Källenius je naglasio da su rezerve litijuma u ovom regionu među najvećima u Evropi i podvukao nameru...
error: Content is protected !!