Težnja Evrope ka klimatskim i održivim ciljevima, zajedno sa željom da se smanji zavisnost od jedne autokratske supersile, naglašava potrebu za stabilnim snabdevanjem retkih metala. Strateški pozicionirana, Švedska nastoji da igra ključnu ulogu u ovom polju.
U svom obraćanju o stanju Evropske unije 2022. godine, predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istakla je sve veći značaj litijuma i retkih zemljanih metala, uporedivši njihov značaj sa naftom i gasom. Ovo priznanje odražava stav Brisela da je prevazilaženje birokratskih prepreka i strateško razmišljanje o lancima snabdevanja kritičnim mineralima ključno za relevantnost i otpornost bloka.
Kako zemlje širom sveta nastoje da smanje rizike povezane sa oslanjanjem na Kinu, Evropa preispituje svoj stav prema rudarstvu i preradi minerala. U martu 2023. godine, Evropska komisija je predstavila Evropski zakon o kritičnim sirovinama, regulatorni okvir koji ima za cilj da osigura sigurno i održivo snabdevanje kritičnim sirovinama. Evropski parlament je podržao predlog u decembru, a usvajanje od strane Evropskog saveta usledilo je u martu.
Stabilno snabdevanje retkim metalima je imperativ za razvoj najnaprednijih industrija. Ove kritične sirovine, ključne za digitalne napretke, bezbednost i zelenu tranziciju, postale su fokusne tačke za velike sile poput Kine i Sjedinjenih Država u njihovoj tehnološkoj konkurenciji.
Evropa trenutno uvozi ove metale pretežno iz Kine, što predstavlja ekološke i zdravstvene rizike i podriva ciljeve održivosti EU. Ova velika zavisnost dovela je do toga da su retki zemljani metali klasifikovani kao „u riziku“ od nestašice unutar EU. Iako postoje velike rezerve van Kine, poput onih na Grenlandu, pristupanje njima predstavlja značajne izazove.
Švedska ima istorijske korene u otkriću retkih zemljanih metala, još od kraja 18. veka. Danas, sa globalnim prelaskom ka elektrifikaciji i naprednim tehnologijama, Švedska je spremna da iskoristi svoje iskustvo u retkim zemljanim elementima (REEs) kao stratešku alternativu Kini.
Projekat Norra Karr, smešten istočno od jezera Vetern, predstavlja primer potencijala Švedske. On sadrži visoke koncentracije traženih REEs i niske nivoe uranijuma i torijuma, što ga čini ekonomski obećavajućim i ekološki prihvatljivim. Međutim, put do otvaranja rudnika je težak, uključujući dugotrajne procese odobravanja, razvoj infrastrukture i stroge ekološke procene.
Štaviše, rudarstvo samo po sebi ne smanjuje rizike u lancu snabdevanja ako Evropa ostane zavisna od Kine za preradu ovih sirovina u visokotehnološke međuproizvode. Dominacija Kine u tehnologijama za preradu retkih zemljanih metala naglašava složenu međuzavisnost između rudarstva, prerade i globalnih lanaca snabdevanja.
Rešavanje ovih izazova zahteva pojednostavljenje procesa odobravanja za strateške projekte resursa unutar EU i podsticanje partnerstava koja unapređuju kapacitete Evrope za preradu ovih materijala domaće. Dok Evropa kreće ka većoj autonomiji u nabavci retkih zemljanih metala, Švedska je spremna da igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti kontinenta u globalnom pejzažu minerala.
Izvor: miningwatch.news