Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoBugarski vrhovni sud dozvoljava rad super-zagađivaču uprkos priznanju da krši zakon EU

Bugarski vrhovni sud dozvoljava rad super-zagađivaču uprkos priznanju da krši zakon EU

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Bugarska državna elektrana na ugalj Maritsa East 2 dobija propusnicu da nastavi da zagađuje do četiri puta više od zakonske granice, pošto je bugarski Vrhovni administrativni sud odlučio da vrati slučaj na početak nakon četiri godine pravne borbe.

Nacionalna presuda usledila je nakon odluke Suda pravde EU (CJEU) iz marta, u kojoj se navodi da se derogacije zagađivanja iznad zakonskih granica ne mogu odobriti u područjima koja su već značajno zagađena. U presudi se navodi da su javne vlasti dužne da razmotre kumulativno zagađenje kojem su ljudi izloženi.

Iako presuda Vrhovnog suda u velikoj meri prihvata ove argumente, ona ne donosi odluku i tu odgovornost prebacuje na regionalni sud, dok kritikuje promašaje prvostepene presude.

Supported by

U 2018. godini, Maritsa East 2, najveća elektrana na ugalj na Balkanu, dobila je izuzeće od novih strožih ograničenja zagađenja utvrđenih zakonima EU uz dozvolu da izbaci skoro duplo veću količinu sumpor-dioksida (SO2) i četvorostruko poveća zapreminu toksične žive.

I SO2 i živa imaju ozbiljne posledice po zdravlje i životnu sredinu, od neuroloških oštećenja do respiratornih stanja.

Slučaj, koji su vodili Greenpeace Bulgaria i Za Zemiata, uz podršku neprofitnih pravnika za zaštitu životne sredine ClientEarth, prosleđen je, postavljajući presedan za oko 52 000 industrijskih objekata širom EU, koji su pod istim pravilima.

Maritsa East 2 je deo Bugarskog energetskog holdinga, koji je pod direktnim nadzorom Ministarstva energetike. Ovo ministarstvo je takođe nosilac energetske tranzicije na čistu energiju u Bugarskoj.

Meglena Antonova, direktorka kancelarije Greenpeace-a u Bugarskoj, rekla je: „Uprkos ovoj sudskoj odluci, vlada i državni organi i dalje imaju obavezu da deluju protiv neoprostivog toksičnog zagađenja iz termoelektrana na ugalj. Životi ljudi su u pitanju, a nacionalna ekonomija takođe pati zbog značajnih zdravstvenih troškova povezanih sa uticajima zagađenja koje se može sprečiti. Bugarskoj su potrebne politike naprednog razmišljanja koje podržavaju čistu, jeftinu, obnovljivu energiju.”

Liderka ClientEarth-a za smanjenje emisija, Justine Schoenfeld-Kuinn, rekla je: „Ovaj rezultat pokazuje da je još dug put do očuvanja prava ljudi i podrške nacionalnoj usklađenosti sa pravilima o zagađenju širom EU. Presuda CJEU bila je jasna: nacionalne vlasti ne mogu odobriti  izuzetke od zakona o industrijskim emisijama kada bito izložilo ljude nedozvoljenim nivoima zagađenja. Današnjom presudom priznaje se dužnost bugarskih vlasti da se pridržavaju zakona EU radi zaštite javnog zdravlja, ali se novac vraća na niži sud da sprovede te obaveze.

Hitno nam je potrebna jača primena zakona o industrijskim emisijama i pravo da pojedinci dobiju naknadu kada industrija i vlasti ne poštuju te zakone. Bez toga, pravo ljudi da žive u zdravom okruženju ne može biti zagarantovano.”

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!