RudarstvoBoliden planira ponovno pokretanje Tara rudnika cinka u drugom kvartalu 2024.

Boliden planira ponovno pokretanje Tara rudnika cinka u drugom kvartalu 2024.

Sadržaj je automatski preveden sa portala miningsee.eu, i može sadržati manje gramatičke nepravilnosti.

Supported byspot_img
spot_img

Švedski proizvođač metala Boliden najavio je da bi operacije u rudniku Tara u Irskoj mogle biti vraćene u rad u drugom kvartalu 2024. godine, nakon što je kompanija prošle godine prešla na režim brige o postrojenjima. Odluka se vezuje za pregovore sa sindikatima i potrebu da se prevaziđu operativni izazovi koji su uticali na stabilnost proizvodnje. U kontekstu tržišta cinka, svako ponovno pokretanje najvećeg evropskog rudnika ima direktan značaj za bilans ponude rafiniranog metala.

Boliden je Tara pogone stavio u care and maintenance u junu, navodeći negativne tokove gotovine nakon što su cene galvanizacionog metala pale na najniži nivo u poslednje tri godine 1. juna 2023. godine. Takav potez pokazuje kako su fluktuacije cena cinka uticale na ekonomsku održivost rudarskih aktivnosti. Ponovno pokretanje bi moglo da poveća dostupnost koncentrata i utiče na očekivane viškove rafiniranog cinka naredne godine.

Kompanija planira da nastavi pregovore o zaradama sledećeg meseca za oko 650 zaposlenih u okviru Tara operacija. Boliden je istovremeno saopštio da će detaljan plan izneti sindikatima u januaru, a cilj je postizanje dogovora do prve nedelje februara. U izjavi upućenoj medijima, predstavnik Boliden-a Klas Nilsson naveo je da je ambicija kompanije da se rudnik otvori u drugom kvartalu 2024, pod uslovom da ne dođe do značajnog pogoršanja tržišnih uslova.

Operativna dimenzija ponovnog starta posebno je naglašena kroz potrebu da se adresiraju izazovi u radu Tara Mines. Nilsson je precizirao da će plan biti predstavljen sindikatima u januaru, dok se dinamika odluka veže za rokove pregovora i procenu tržišta. Ovakav pristup ukazuje na to da se restart ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već i kao proces usklađivanja troškova rada i proizvodnih ciljeva.

Tara rudnik je najveći u Evropi i proizveo je 198.000 tona cinkovih koncentrata tokom 2022. godine. Restart bi, prema procenama analitičara, mogao da doprinese dodatnim količinama koje se uklapaju u očekivanja o suficitu rafiniranog cinka za narednu godinu. U industrijskom lancu, koncentrati iz Tara predstavljaju ključnu sirovinsku komponentu za dalje prerade.

Cinkovi koncentrati iz Tare uglavnom se koriste kao ulazna sirovina za Boliden-ovu Odda topionicu u južnoj Norveškoj. Kompanija istovremeno planira povećanje kapaciteta topionice na 350.000 tona u drugoj polovini naredne godine, sa 200.000 tona, kako je navedeno u saopštenju predstavnika kompanije. Povećanje kapaciteta topionice direktno zavisi od dostupnosti koncentrata, pa vremenski okvir restart-a Tara postaje relevantan za planiranje prerade.

Nilsson je naveo da će proizvodnja započeti u novim objektima tokom druge polovine 2024. godine, uz napomenu da tempo ramp-up faze nije komuniciran i da će postojati period postepenog dostizanja punog obima rada. Time se naglašava da ni restart ni povećanje kapaciteta nisu predviđeni kao momentalni skok proizvodnje, već kao fazni proces usklađen sa operativnim ograničenjima. Za industrijske učesnike to znači praćenje dinamike količina koncentrata i ritma prerade kroz naredne kvartale.

Bolidenova odluka da ponovo razmotri rad Tara pogona oslanja se na kombinaciju pregovaračkih rokova i tržišnih uslova koji određuju ekonomiku cinkarske proizvodnje. U slučaju postizanja dogovora do prve nedelje februara, kompanija cilja ponovno otvaranje rudnika u drugom kvartalu 2024. Istovremeno, planirano širenje Odda kapaciteta postavlja okvir za apsorpciju dodatnih količina koncentrata iz Tare kada ramp-up bude završen.

Najnovije vesti

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Povezani članci

CBAM verifikacija i embedded emisije preoblikuju lance snabdevanja čelika u rudarstvu

Evropski regulatorni okvir za ugljenik, kroz mehanizam prilagođavanja na granici zbog emisija CO2 (CBAM), ulazi u fazu operativne primene i menja način na koji se procenjuju emisije ugrađene u industrijske proizvode. U regionu Jugoistočne Evrope, najveći neposredni efekat ne...

Ugovori o otkupu postaju finansijska osnova za projekte kritičnih minerala

Tržište kritičnih sirovina ulazi u fazu u kojoj ugovori o otkupu više nisu samo komercijalni sporazumi, već mehanizam koji određuje da li će projekti dobiti finansiranje i proći kroz izgradnju. U segmentima poput baterijskih metala, retkih zemalja, bakra, volframa,...

Evropski projekti kritičnih minerala ulaze u fazu finansiranja i spajanja

Evropsko tržište kritičnih sirovina prelazi iz političkih planova u merljive korake kroz finansiranje, akvizicije i industrijska partnerstva. U fokusu su projekti koji mogu da postanu bankabilna imovina: od geološke osnove i napretka u dozvolama do kapaciteta prerade i potvrđene...