RudarstvoAmbiciozni planovi Grangeksa za otvaranje rudnika u Norveškoj i geopolitička razmatranja

Ambiciozni planovi Grangeksa za otvaranje rudnika u Norveškoj i geopolitička razmatranja

Sadržaj je automatski preveden sa portala miningsee.eu, i može sadržati manje gramatičke nepravilnosti.

Supported byspot_img
spot_img

Ova ruda ima jedinstven značaj za unapređenje zelene tranzicije u evropskoj industriji čelika“, naglasio je Lindkvist tokom nedavne posete Kirkenesu, gradu na severu Norveške.

Osim severne i centralne Švedske, u Evropi nema drugih sličnih rudnika“, naveo je lider Grangeksa na konferenciji u Kirkenesu.

Švedska kompanija je 2023. objavila svoju nameru da kupi rudnik Sidvaranger, koji Krister Lindkvist opisuje kao treći po veličini te vrste u Evropi.

Početni planovi uključuju ponovno otvaranje rudnika i pokretanje nove proizvodnje fokusirane na „ekološki i ekonomski održivu proizvodnju rude gvožđa“.

Krister Lindkvist kaže da je „ vreme za potpisivanje ugovora“, a da bi proizvodnja potencijalno mogla da počne 2027.

Daleke severne jame su trenutno u vlasništvu američke investicione kompanije Orion Mine Finance, a rudarske operacije su prestale 2015. godine kada je australijska kompanija Northern Iron bankrotirala.

Smešteno samo nekoliko kilometara od ruske granice, rudarsko područje Sidvaranger povezano je sa fabrikom za preradu i morskom lukom u Kirkenesu železničkom linijom dugom 8 km.

„Ovaj rudnik mora biti ponovo otvoren“, insistira Lindkvist, ističući sve veće interesovanje investitora za rudarstvo koje je prihvatljivo za životnu sredinu.

Međutim, Lindkvist priznaje potencijalne izazove u vezi sa lokacijom, posebno u pogledu bezbednosnih aspekata sa Rusijom. On napominje da je ključno ubediti međunarodne investitore, koji izražavaju zabrinutost za bezbednosnu situaciju.

Prepoznajući potrebu za učešćem države, Grangek poziva norvešku vladu da igra značajniju ulogu u projektu. Lindkvist tvrdi da će ponovno otvaranje rudnika Sidvaranger stvoriti nova radna mesta i doprineti lokalnoj bezbednosti u Kirkenesu.

„Razgovaramo sa norveškim premijerom i drugim donosiocima odluka o tome kako pokrenuti projekat i revitalizirati lokalnu ekonomiju Kirkenesa. Ovo je zaista ekonomski motor koji može stimulisati napredak na severu“, naveo je Lindkvist.

Izvor:miningwatch.news

Najnovije vesti

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Povezani članci

CBAM verifikacija i embedded emisije preoblikuju lance snabdevanja čelika u rudarstvu

Evropski regulatorni okvir za ugljenik, kroz mehanizam prilagođavanja na granici zbog emisija CO2 (CBAM), ulazi u fazu operativne primene i menja način na koji se procenjuju emisije ugrađene u industrijske proizvode. U regionu Jugoistočne Evrope, najveći neposredni efekat ne...

CBAM menja trgovinu čelikom i aluminijumom kroz cenu emisija

Mehanizam za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM) uvodi novu logiku vrednovanja industrijskih metala na tržištu Evropske unije, gde se u procenu proizvoda uključuju i ugrađene emisije. Za lance snabdevanja u regionu, uključujući Zapadni Balkan, to znači da se komercijalni...

EU uvodi stroži režim uvoza čelika od 1. jula 2026.

Evropska unija je ušla u novu fazu industrijske politike u kojoj se čelik tretira kao strateška proizvodna sposobnost, a ne isključivo kao roba na globalnom tržištu. Ovakav pristup dolazi nakon perioda kada je ranjivost teške industrije postala vidljiva kroz...