Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoUredba EU o baterijama: šta to znači za proizvođače nikla?

Uredba EU o baterijama: šta to znači za proizvođače nikla?

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Nova regulativa EU o baterijama imaće uticaj na proizvođače nikla kako unutar tako i van Evrope. Ako isporučuju materijal u lanac baterija EU namenjen evropskom tržištu, svi proizvođači moraju da se pridržavaju novih pravila.
Koje su konkretne posledice novog zakonodavstva za proizvođače nikla? Ko je
pogođen? Šta treba da se uradi? Do kada? Hajde da bacimo pogled na neke nove teme.

EU regulativa o baterijama – dve i po godine u izradi

Dana 28. jula 2023. godine, nova uredba EU o baterijama objavljena je u Službenom listu Evropske unije. Novi zakon stupa na snagu 18. avgusta. Proći će još šest meseci pre nego što nova uredba počne da se primenjuje 18. februara 2024.
Prošlo je više od dve i po godine od predloga Evropske komisije krajem 2020. do
objavljivanja konačne uredbe krajem jula 2023. godine, što ukazuje na značaj ovog novog zakona, koji je opisala Evropska komisija. kao ‘nacrt za budućnost’.
Novi pristup, složenost i značaj baterija za EU ​​i zemlje članice za postizanje energetske tranzicije, kao i ambicija da se uspostavi evropski lanac vrednosti baterija, razlog su što je postizanje dogovora o konačnoj uredbi trajalo tako dugo.

Supported by

Okvir za ceo evropski lanac vrednosti baterija

Nova regulativa obuhvata ceo životni ciklus baterija, od rudarstva i proizvodnje do upotrebe i kraja veka trajanja. Pokriva nove tehnologije baterija kao što su EV baterije. Takođe procenjuje ekološke, ekonomske i socijalne dimenzije. Novi zakon sesmatra regulatornim okvirom koji će omogućiti uspostavljanje punog lanca vrednosti baterija u Evropi.

Ugljenični otisak kao ključni zahtev

Ublažavanje klimatskih promena je glavni prioritet za sve institucije EU i to se ogleda u uredbi EU o baterijama. Obaveze u pogledu ugljičnog otiska snose ekonomski operateri koji stavljaju baterije na tržište EU, na primer, proizvođač baterija ili proizvođač automobila. Od 18. februara 2025. pa nadalje, oni će biti u obavezi da prijave ugljenični otisak EV baterija od rudarstva do proizvodnje. Zahtevi za ugljeničnim otiskom za druge tehnologije baterija će uslediti kasnije.
Izveštavanje će morati da se vrši u skladu sa protokolom koji je trenutno u fazi razvoja od strane Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije i koji bi trebalo da bude objavljen do 18. februara 2024. godine. Protokol će odrediti kako svaki akter u lancu vrednosti baterija mora da prikupi i obezbedi svoj proizvod podatke o specifičnom ugljeničnom otisku ekonomskom operateru.
Proizvođači nikla će imati obavezu da dostave podatke o ugljičnom otisku na proizvode od nikla koje prodaju lancu vrednosti EV baterija koji opslužuje evropsko tržište.
Predviđeno je da se 2026. godine objave klase ugljeničnog otiska za EV baterije, a 2028. godine da se definišu pragovi, odnosno maksimalni ugljenični otisak za EV baterije koje se prodaju u Evropi. Iako podaci o proseku u industriji mogu biti dozvoljeni tokom prelaznog perioda, prikupljanje i pružanje podataka o ugljičnom otisku specifičnih za kompaniju i lokaciju za proizvode od nikla postaće obavezno i biće odlučujući faktor u tome da li kompanija održava pristup evropskom lancu vrednosti baterija.

ESG zaslužuje posebnu pažnju

Drugi prioritet se odnosi na pitanja životne sredine, društva i upravljanja (ESG) u vezi sa proizvodnjom sirovina. Evropske institucije žele da obezbede da snabdevanje baterijskim sirovinama ne dovede do štetnih uticaja u drugim delovima sveta gde se kopaju i prerađuju metali. Obaveze su trenutno ograničene na kobalt, litijum, prirodni grafit i nikl. Ekonomski operater će morati da obezbedi dokaz da su takva ESG pitanja prepoznata na strukturisan način i da se njima pravilno upravlja, i da kompanije rešavaju sva identifikovana pitanja. Usklađenost se mora pokazati do 18. avgusta 2025. godine. Evropska komisija će dati smernice šest meseci unapred.

Izazovi i podrška proizvođačima nikla

Institut za nikl je pažljivo pratio propis o baterijama tokom izrade i političkog procesa.
Glavna pitanja koja se pojavljuju za proizvođače nikla su ugljenični otisak i ESG zahtevi.
Ali postoji samo ograničen vremenski okvir za kompanije da pruže neophodne
informacije koje će kupcima koji opslužuju lanac vrednosti baterija u EU biti potrebni.

Kako bi pomogao, Institut Nickel radi na tome da svojim kompanijama članicama pruži podatke o životnom ciklusu. Ovi robusni, visokokvalitetni podaci uključuju informacije o ugljeničnom otisku u formatu koji zahteva Uredba EU o baterijama i prikupljaju se u skladu sa smernicama Evropske komisije. Prve kompanije već imaju ove informacije, a očekujemo da će radovi za ostale kompanije biti završeni do kraja 2023. godine.
Podaci o životnom ciklusu Instituta Nickel razvijeni su u skladu sa međunarodno
dogovorenim protokolima i prolaze kroz proces kritičke recenzije kolega koji im daje visok kredibilitet. Međunarodne zainteresovane strane generalno priznaju da imaju veoma visok standard i da se zasnivaju na čvrstim podacima, a ne na modeliranju.
Da bi dodatno podržao proizvođače nikla, Institut za nikl je takođe radio na ESG okviru kako bi im omogućio da pokažu usklađenost sa zahtevima dužne pažnje propisa o baterijama. „Oznaka nikla“, dostupna od 2023. godine, zasniva se na standardima bakra koji su već uveliko korišćeni i priznati, između ostalog, od strane automobilskih kompanija. Prve tri kompanije sa pet proizvodnih lokacija su već uspešno implementirale Nickel Mark i završile reviziju. Više kompanija radi na implementaciji.
Rad na uredbi EU o baterijama će se nastaviti i zahtevaće našu pažnju posle 2030. godine.
Nova uredba je okvir, a mnogi tehnički elementi tek treba da budu definisani u
podzakonskim aktima koji će biti izrađeni u narednih nekoliko godina. Zahtevi za
ugljeničnim otiskom i dužnom pažnjom su stvari na kojima sada radimo. Pored toga, proračun efikasnosti recikliranja baterijskih sistema, ciljevi povrata materijala za metale, kao i način izračunavanja obaveznog sadržaja recikliranog materijala su teme koje će biti na našem dnevnom redu i u narednim godinama, jer su od značaja za te kompanije koje se ili bave ili planiraju da postanu aktivni u reciklaži nikla. Neki od ciljeva će se primenjivati tek od 2036. godine, a diskusija o ovim temama će se nastaviti.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!