Supported byElevatePR Digital
Supported byspot_img
RudarstvoSrbija: Značajno povećanje istražnih aktivnosti bušenja i sondiranja u 2022.

Srbija: Značajno povećanje istražnih aktivnosti bušenja i sondiranja u 2022.

Supported byspot_img
Supported byMercados Media

Značajan rast aktivnosti u rudarskoj i građevinskoj industriji uticao je i na poslovanje kompanija čija je delatnost istraživanje terena bušenjem i sondiranjem.

U Srbiji je, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, za tu delatnost registrovano 107 preduzeća i preduzetnika, a iako je ukupna dobit sektora u 2022. bila u „minusu“, najuspešnije među ovim kompanijama ostvaruju značajan rast prihoda u poslednje tri godine.

Supported by

Sama delatnost istraživanja terena bušenjem i sondiranjem obuhvata i uzimanje uzoraka radi proučavanja terena i građenja, kao i u geofizičke, geološke ili druge svrhe. Kako su takve kompanije prema prirodi posla „upućene“ na partnere iz rudarske industrije, ne iznenađuje da su najbolji rezultat poslovanja u 2022. godini iskazale dve kompanije čije je sedište u Boru – Reflex Drilling i Drillex International.

Reflex Drilling, koji prema podacima CompanyWall u poslednje tri godine beleži rast prihoda, u 2022. ostvario je i najveći EBITDA među kompanijama registrovanim za delatnost istraživanja terena bušenjem i sondiranjem. Na kompanijskom portalu ističu da posluju u Srbiji, evropskim zemljama, ali i Zapadnoj Africi, kao i da im je specijalnost prikupljanje uzoraka minerala.

Na drugom mestu prema EBITDA, ali na prvom kada je reč o prihodima ostvarenim u 2022. godini, nalazi se kompanija Drillex International, koja među referencama ističe saradnju sa poznatim rudarskim kompanijama na projektima u Srbiji ili u regionu, uključujući i Mundoro Capital (čija je ćerka firma Stara Planina Resources), kanadski Medgold ili Dundee.

Kompanije koje se bave ovom delatnošću značajnu ulogu imaju i u građevinskoj industriji, u kojoj se istraživanje terena sprovodi kako bi se utvrdili kvalitet i osobine tla na kome se planira izgradnja, bilo da je reč o niskogradnji ili visokogradnji.

Iako podaci CompanyWall-a ukazuju na to da su kompanije registrovane za istraživanje terena bušenjem i sondiranjem u protekle tri godine na nivou delatnosti ostvarile gubitak, uvid u rezultate najuspešnijih u 2022. godini govori da one koje su se dobro pozicionirale na tržištu ostvaruju značajne prihode i dobit.

Zbirno posmatrano, sve kompanije registrovane za ovu delatnost u 2020. godini bile su u minusu od 170 miliona dinara kada je reč o dobiti. U 2021. ostvarena dobit na nivou sektora pala je na -307,4 miliona dinara, da bi se u 2022. „oporavila“ na -138,6 miliona dinara.

Najuspešnije kompanije sa naše liste su, međutim, samo na pokazatelju EBITDA ostvarile ukupno 238,5 miliona dinara.

Pored borskih na vrhu liste dobiti i prihoda, najveće prihode u 2022. godini ostvarile su i užička firma Dinatek, kao i beogradske Arm Razminiranje, Beo-Ground Engineering i ogranak skopskog Građevinskog instituta Makedonija, prenosi biznis.rs.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Kako su se interesi velikih sila ukrstili nad Jadrom

Pitanje zaštite životne sredine, u slučaju otvaranja rudnika litijuma i fabrike za njegovu preradu u dolini Jadra, zanima samo Srbiju, odnosno njene građane. Sve ostale, koji se na ovaj ili onaj način pominju u vezi sa ovim projektom, zanimaju...

Strickland Metals identifikovao značajnu anomaliju blizu površine Obradov Potok u Srbiji

Strickland Metals je identifikovao anomaliju blizu površine Obradov Potok unutar svog projekta Rogozna za zlato i bazne metale u Srbiji, što ukazuje na potencijalno značajno mineralno nalazište. Ključni nalazi: Preliminarni rezultati IP istraživanja: Inducirano polarizacijsko (IP) istraživanje otkrilo je snažnu...

Postizanje ciljeva CRMA: Fraunhofer studija ističe potrebu za investicijama, inovacijama i međunarodnom saradnjom

Nedavno usvojeni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije ima za cilj da ojača sigurnost snabdevanja sirovinama do 2030. godine. Ova legislativa nalaže da EU mora domaće eksploatisati 10% svojih potreba za strateškim sirovinama, procesuirati 40% unutar EU i...
error: Content is protected !!