Dok norveška vlada napreduje sa planovima za otvaranje arktičkih voda za dubokomorsko rudarstvo, Greenpeace Nordik i Greenpeace Nemačka su se uputili u taj region sa naučnicima i aktivistima. Njihova misija je da procene potencijalni uticaj na vrste kitova i delfina u Norveškom moru koje bi mogle biti pogođene ovom industrijom.
Arktik je među najosetljivijim ekosistemima na svetu, sve više ugrožen zagađenjem i klimatskim promenama. Ciljana rudarska oblast sadrži podvodne planine i dubokomorske grebene, koji služe kao ključna staništa za ishranu i migraciju kitova i drugih vrsta. Tokom ekspedicije, naučnici na brodu Greenpeace-a Witness će sprovoditi vizuelno-akustičke ankete kako bi proučili populacije i ponašanje kitova, sa posebnim fokusom na globalno ugrožene vrste.
„Kitovi i delfini naseljavaju i hrane se u istim dubokomorskim zonama koje Norveška otvara za rudarstvo. Ove životinje su veoma osetljive na industrijsku buku i aktivnosti. Naš cilj je da prikupimo podatke koji će dopuniti postojeća istraživanja“, rekla je dr Kirsten Young iz Greenpeace Research Laboratories na Univerzitetu u Ekseteru, koja je na brodu SY Witness.
Norveški planovi za rudarstvo uključuju vađenje mineralima bogate kore sa podmorskih planina—podvodnih planina formiranih tokom miliona godina—i rudarenje hidrotermalnih izvora, koji su ključna dubokomorska staništa. Kritičari tvrde da ove aktivnosti ugrožavaju drevne ekosisteme i mogu izazvati nepopravljivu štetu.
Plan je izazvao značajnu međunarodnu kritiku, sa preko 800 okeanskih naučnika koji pozivaju na obustavu dubokomorskog rudarstva. „Po prvi put se predlaže destruktivno rudarstvo za arktičko morsko dno. Norveška vlada ignoriše upozorenja naučnika i rizikuje osetljive ekosisteme i egzistenciju budućih generacija“, rekla je Haldis Tjeldflaat Helle, politička aktivistkinja Greenpeace Nordik na brodu SY Witness.
Uprkos tvrdnjama da je dubokomorsko rudarstvo neophodno za energetsku tranziciju, sve veća zabrinutost za životnu sredinu i prepoznavanje značajnih nedostataka u podacima doveli su do porasta vladinih odbijanja takvog rudarstva. Nedavna istraživanja takođe sugerišu da polimetalni noduli u Zoni Clarion-Clipperton, glavnoj rudarskoj meti u Pacifiku, mogu igrati ključnu ulogu u proizvodnji kiseonika u dubokom moru. Ovo otkriće dodatno je pojačalo zabrinutost zbog uticaja dubokomorskog rudarstva.
„Jasno je da što više saznajemo o dubokomorskom rudarstvu, to postaje manje opravdano“, rekla je Franziska Saalmann, morski biolog i aktivistkinja Greenpeace Nemačka za okeane.
Pre svog odlaska, aktivisti Greenpeace-a su projektovali poruku kojom pozivaju Norvešku da „Zaustavi dubokomorsko rudarstvo“ na litici u Lysefjordu blizu ikonične Stene propovednika (Preikestolen). Ekspedicija Greenpeace-a će se kretati od ostrva Jan Majen kroz međunarodne vode do Svalbarda, završavajući sredinom avgusta nakon skoro 20 dana na moru.
Izvor: miningwatch.news