Supported byspot_img
Supported byspot_img
RudarstvoArcore otkrio procenjene količine ruda u Loparama

Arcore otkrio procenjene količine ruda u Loparama

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Direktor švajcarske kompanije Arcore Vladimir Rudić nedavno se obratio lokalnim vlastima, privrednicima i građanima Lopara, jer ova kompanija namjerava u ovom dijelu zemlje imati rudnik za eksploataciju magnezijuma, bora i litijuma.

Napomenuo je da je u ovaj projekat već investirano 10 miliona evra, od čega u samim Loparama i Republici Srpskoj pet miliona evra, te da je opredjeljenje da se za sprovođenje istraživanja uglavnom koriste resursi iz lokalne zajednice i regije. Govoreći o geološkim istraživanjima, istakao je o kakvim rudama je riječ.

“Izveli smo detaljna geološka istraživanja u punom kapacitetu, od prvog dana predvođena najrespektabilnijom kućom u svijetu – australijskim CSA Globalom, s fokusom na litijum, boron, što smo i prvobitnim zahtjevom i predviđali. Samim postupkom geohemijskih analiza, koje su vršene u SGS laboratorijama, identifikovane su, a u daljim metalurško-tehnološkim testiranjima, došli smo do pouzdanih rezultata koji su potvrdili da će u procesu ekstrakcije rude u kvantitativnom smislu biti magnezijum i kalijum, a potom litijum i boron polimineralni rudnik”, ukazao je Rudić.

Supported by

Prema njegovim riječima, u istraživanju ležišta i razvoju projekta učestvovale su brojne druge renomirane kompanije i institucije iz Еvrope, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i sa područja Lopara. Izdvojio je još jedan podatak za koji je ocijenio da govori o značaju ovog projekta.

“Еvropske institucije, kao što su European Raw Materials Alliance (ERMA), EIT Paw Materials i European Lithium Institute (ELI) prepoznaju važnost ovog projekta za cijeli kontinent i podržavaju ga. Njemačka agencija za mineralne sirovine (DЕRA) takođe smatra relevantnim sve evropske projekte litijuma kako bi se smanjila trenutno dominantna zavisnost o uvozu i tako omogućila planove širenja lokalne industrije”, istakao je.

Količina ruda

Naglasio je da procjene govore da na području Lopara postoje nalazišta 1,5 miliona tona litijum karbonat ekvivalenta (LCЕ), 14 miliona tona bora (B203), 35 miliona tona kalijuma (KCI) i 94 miliona tona magnezijum sulfata (MGSO4).

Kako je kazao Rudić, cjelokupna površina, koja će biti predmet rudarskih operacija u sljedećih 50 godina, nalazi se na površini od 88 hektara. Naveo je da će se projekat realizovati sukcesivno po fazama. U osvrtu na značaj projekta za građane, konstatovao je da ne postoji viši stepen industrijskog razvoja jedne regije od rudarstva i pratećih djelatnosti.

“Jedina industrija za kojom vape regioni je takva vrsta komparativne prednosti koja je neizmjestiva, ne može da se zamijeni, i koja je u našem slučaju toliko aktuelna”, dodaje.

O benefitima za građane

Kao benefite je istakao da će 1.000 ljudi biti direktno zaposleno u procesu prerade ruda te da će od 3.000 do 5.000 ljudi biti indirektno zaposleno u zavisnim industrijskim granama kao podrška rudarskim aktivnostima. Nije izostavio i pitanje prihoda.

“Prihodi u apsolutnim brojevima iznosiće od 20 do 40 miliona KM. Na osnovu naknade za korištenje mineralnog resursa (koncesione naknade) koja iznosi pet odsto od godišnjeg prihoda na osnovu rudarske djelatnosti linearno. U slučaju našeg projekta je to 20 do 40 miliona KM godišnje. Jednokratna koncesiona naknada koju očekujemo je 2,85 miliona evra i iznosi dva odsto od planiranog kapitalnog ulaganja”, naveo je Rudić.

Еkološka pitanja i značaj ruda

Uvjerava da je moguća, kako je izjavio, ekološki čista eksploatacija litijuma te da garantuju da će rudarstvo biti odgovorno i održivo, prema najvišim ekološkim standardima.

“Naš proces eksploatacije biće isti kao i oni koji se koriste na sjeveru Еvrope. U cilju da iskoristimo sve ekonomski potencijalne elemente, u ogromnoj mjeri smanjili smo količinu jalovine”, dodaje.

Podsjetio je i na to da su magnezijum i litijum ključni metali za realizaciju ekološke tranzicije, dok je kalijum neophodan u poljoprivredi. Govoreći u nastavku o značaju ovih ruda, izdvojio je još jedan podatak.

“Tri od četiri elementa koja će izlaziti iz naše proizvodnje nalaze se na listi kritičnih mineralnih sirovina Еvropske unije te ćemo na ovaj način postati dominantan i veliki snabdjevač evropskog kontinenta ovim metalima. ЕU je donijela obavezujuće smjernice da evropska automobilska industrija obavezno mora osigurati 70 odsto sirovina sa evropskog kontinenta u postupku finalizacije proizvoda za energetsku tranziciju”, rekao je.

U nastavku obraćanja dodatno se osvrnuo na ekološka pitanja eksploatacije.

“Koristićemo zatvorene krugove cirkulacije vode u pogonima, eliminišući njeno oslobađanje u prirodu. Naša ruda ne sadrži teške metale arsen, živu i olovo te je manje zahtjevan proces skladištenja i zbrinjavanja jalovine. Vrlo efikasno ćemo upravljati ЕSG procesima (standardi koji se odnose na zaštitu okoline, socijalna pitanja i upravljanje), s fokusom na zaštitu zdravlja ljudi, primjenjujući najsavremenije tehnologije”, naveo je.

Direktor kompanije Arcore je objasnio kako će se esploatisati spomenute rude. Takođe je podsjetio da se litijum koristi za proizvodnju stakla, visokotemperaturnih maziva, hemikalija, farmaceutskih proizvoda, baterija za električna vozila i elektronske uređaje. Obrazložio je i to za šta se koriste ostale spomenute rude. U zaključku obraćanja istakao je potencijalni značaj Lopara u evropskoj energetskoj tranziciji.

“Projekat Arcore Lopare spada u vrh evropskog lanca snabdijevanja kada je u pitanju zelena tranzicija. Neophodno je naglasiti da nema zelene tranzicije bez metala koji će se proizvoditi i u Loparama”, rekao je.

Smatra da se ovim projektom otvaraju nove perspektive u razvoju ovog dijela BiH, s naglaskom na, kako je izjavio, bazične industrije koje su kroz istoriju, a naročito danas, bile generator razvoja i opstanka ljudi na ovom prostoru.

“Bez rudarstva ne bismo bili sposobni za nove tehnologije koje nam omogućavaju da napredujemo, niti bismo mogli održati naš sadašnji životni standard. Naročito sva ova današnja tema obnovljivih izvora energije, mobilnih uređaja, savremenih medija, cjelokupne moderne tehnologije i zamislite imate taj resurs u vašem dvorištu i od njega možete da višestruko profitirate kao lokalna zajednica”, poručio je Rudić.

Vremenski okvir

U obraćanju nije izostavio ni pitanje vremenskih okvira za otvaranje rudnika.

“Trebaju svi da se zapitaju, ako mi želimo da provedemo postupak zajedno sa stanovništvom, sistematično i detaljno, zašto se ‘nekome’ žuri da to isto zaustavi odmah i sada, s obzirom na to da je rudnik nemoguće otvoriti prije minimalno tri-četiri godine, a realno pet godina. Naročito koristeći sredstva manipulacije, selektivnim izdvajanjem najzvučnijih tema, i opasnosti po zdravlje ljudi, kao da će se rudnik tobože otvoriti sutra i da će sve biti kasno”, naglasio je.

Podsjetio je da postoje rudnici sa starim tehnologijama i da ne postoji problem s tim. Prema njegovim riječima, veoma je opasna teza onih koji kažu da je rudnik nepotreban i da je potrebno zabraniti dalji razvoj projekta samo zato što je to nekome bitno da se ne desi.

“Da li bi ti isti ljudi stali u prvi red i pod punom materijalnom i krivičnom odgovornosti iznijeli takav stav, bez obzira na izvor informacija. Iskreno sumnjam da bi bilo ko bio spreman na ovu vrstu odgovornosti, a sve dok nema posljedica po tom pitanju, svako je spreman da daje sud, nažalost nestručan, i da utiče na javnost i neopravdano zastrašivanje stanovništva”, zaključio je.

Arcoreov projekat je predstavljen i rudarskim inžinjerima, među kojima je Stjepan Mitrović koji je inžinjer rudarstva u Rudniku i termoelektrani Ugljevik. Prema njegovim riječima, odgovorno kao rudarski inžinjer tvrdi da litijum kao metal ne predstavlja opasnost ni po koga.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Povezani članci

Terra Balcanica vidi neiskorišćene mogućnosti na Balkanu

Terra Balcanica, kanadska kompanija za istraživanje kritičnih metala, vidi neiskorišćene mogućnosti na zapadnobalkanskom poluostrvu. Šta dobijate kada kombinujete vekove rudarstva, dve evropske jurisdikcije pogodne za eksploataciju resursa, obrazovanu radnu snagu i kontinent koji gladuje za ključnim metalnim resursima? Naš je disciplinovan...

Protiv ponovnog otvaranja rudnika Brskovo glasali država i NVO sektor

Komisija za analizu ugovora o koncesiji za ponovno otvaranje rudnika Brskovo kod Mojkovca juče je većinom glasova usvojila zaključak da se koncesionaru Brskovo Mine više ne produžava koncesija izdata 2010. godine, za koju su rokovi do sada šest puta...

Avrupa Minerals u potrazi za mineralnim bogatstvima Portugalije i Finske

Avrupa Minerals Ltd. je iznela planove o svojim istraživačkim poduhvatima širom Portugalije i Finske. Avrupina priča nije samo o rudarstvu, radi se o utiranju puta za snabdevanje evropskim mineralnim resursima i u budućnosti. Projekat Sesmarias u Portugaliji predstavlja veliki potencijal,...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!