Ponovnom pokretanju proizvodnje u rudniku Brskovo u Mojkovcu na način kako to planira da sprovede koncesionar Tara Resources AG protive se i laička i stručna javnost. Prvi su okupljeni u građanskoj inicijativi „Zdrav Mojkovac“, a drugi čine tim planera koji priprema detaljni prostorni plan za koncesiono područje. Sa tih adresa je Vladi (Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvu kapitalnih investicija) upućen 30. maja zahtjev za raskid ugovora, odnosno 7. juna prijedlog da se suspenduju planerske aktivnosti.
Vlada je 2010. godine, kada je premijer bio Igor Lukšić, potpisala sa podgoričkom kompanijom North Mining ugovor, na 30 godina, o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pratećih sulfida metala) na istražnom prostoru bivšeg rudnika Brskovo. Osam godina kasnije, koncesiju preuzima švajcarska kompanija Tara Resources i osniva Brskovo Mine kao nosioca posla u rudniku.
U međuvremenu je verifikovano pet aneksa ugovora. Posljednji šesti potpisala je 30. jula 2021. godine Vlada Zdravka Krivokapića, a prema njemu Tara Resources do 25. jula treba da izradi rudarsku tehničku dokumentaciju i pribavi odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju i izvođenje radova. Da li je to urađeno, odnosno da li će Vlada raskinuti ugovor ili odrediti novi rok koncesionaru potpisivanjem 7. aneksa, Pobjeda je pitala resor Ervina Ibrahimovića, ali odgovor nije stigao.
Javna rasprava o Nacrtu detaljnog prostornog plana (DPP) za koncesiono područje Brskovo se završava 3. jula.
Kritike DPP
U prijedlogu upućenom resoru Ane Novaković Đurović da se suspenduju planerske aktivnosti koji potpisuje rukovoditeljka šesnaestočlanog radnog tima koji je radio nacrt DPP Brskovo, Sonja Radović Jelovac navodi da je „nejasan stav države po pitanju podrške projektu“ te da „izrada tog izuzetno kompleksnog planskog dokumenta ne smije da ima proceduralnih propusta“.
– DPP nije instrument za donošenje odluka o strateškom razvoju države iako ima mandat da uz postupak Strateške procjene uticaja na životnu sredinu ukaže na sve negativne uticaje i potencijalne mjere zaštite, te na osnovu toga da državi input da ocijeni opravdanost realizacije plana – navode u obrazloženju.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nije učestvovalo u centralnoj javnoj raspravi iako je nasljednik potpisanog ugovora. Nije učestvovalo ni Ministarstvo kapitalnih investicija u okviru kojeg se nalazi Direktorat za geologiju i rudarstvo.
Autori naglašavaju da Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije pribavilo mišljenje Uneska prije početka izrade dokumenta imajući u vodu potencijalni uticaj na rijeku Taru, ali su Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma dali pozitivno mišljenje na prvi predati nacrt. Takođe, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nije učestvovalo u centralnoj javnoj raspravi iako je nasljednik potpisanog ugovora.
Nije učestvovalo ni Ministarstvo kapitalnih investicija koje rukovodi procesima i postupcima vezanim za koncesiju, a u okviru kojeg se nalazi Direktorat za geologiju i rudarstvo.
Nedostaje verifikovana studija izvodljivosti eksploatacije olova, cinka i pratećih korisnih komponenti u ležištima rudnog polja Brskovo koja mora biti usaglašena sa važećim zakonima i propisima Crne Gore i svim međunarodnim konvencijama koje je država Crna Gora ratifikovala.
Fali i dokumentacija koju je morao da pripremi Institut za geološka istraživanja Crne Gore, a prema Državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina 2019-2028. kao i relevantna mišljenja za pitanja zaštite prostora na međunarodnom i lokalnom nivou (Unesko) i zaštite životne sredine i ekologije (Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja).
– Ne želeći da ulazimo potencijalno u zonu kršenja zakonskih propisa i odredbi, a u cilju zaštite profesionalnog integriteta planerskog tima, predlažemo suspendovanje planerskih aktivnosti – navode u dopisu Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Zdravi Mojkovac
U Građanskoj inicijativi Zdravi Mojkovac tvrde kako ima dovoljno razloga da država raskine ugovor sa kompanijom Tara Resources.
– Otvaranje površinskih kopova zabranjeno je u EU, a ovaj bi projekat, ukoliko bi se realizovao, trajno, potpuno i nepovratno uništio 7.000.000 m2 prirodnih ljepota u kojima se nalazi 17 habitata sa NATURA 2000 liste, preko 100 zaštićenih vrsta… na udaljenosti od svega 1,8 km od NP Biogradska gora, u slivnom području Unesko zaštićene Tare, koja gravitira ka NP Durmitor i izložio stanovnike Mojkovca i okoline direktnom uticaju kancerogenih materija (organskih jedinjenja, cijanida i teških metala), stavljajući u diskriminisani položaj ovaj grad u odnosu na ostale gradove Crne Gore, zaustavljajući dalji rast i razvoj turizma i poljoprivrede. Ali, ne samo Mojkovca, Kolašin nije daleko od eksploatacionih polja… Je li vam poznato da se iza naziva „i ostalih pratećih sulfida metala“ kako stoji u naslovu ugovora u stvari krije srebro i zlato? Kako ćete zaštititi građane Mojkovca od ekološke katastrofe izazvane hazardima, imate li bilo kakvu ugovorenu garanciju? Kako ste zaštitili državu od proglašenja bankrota koncesionara nakon što izvrši potpunu devastaciju prostora i izveze svo zatečeno rudno bogatstvo – pitaju Ministarstvo kapitalnih investicija i Vladu te konstatuju kako ugovor ukazuje samo na privatni interes koncesionara, a da „Crna Gora gubi rudne resurse, prirodu, ljude… za svega 3,5 odsto nečijeg profita“.
Naglašavaju da je Strateška procjena uticaja na životnu sredinu u potpunosti neusaglašena i sa zakonodavstvom Crne Gore i osnovnim standardima i principima zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
– U programskom zadatku piše da je za „ponovno aktiviranje eksploatacije rude obavezna izrada odgovarajućih projekata koji će obezbijediti primjenu ekološki prihvatljive tehnologije i mjera zaštite životne sredine, što će se provjeriti i studijama procjena uticaja na životnu sredinu. Uvažavajući činjenicu da je područje dio svjetske mreže zaštićenih područja, čovjek i biosfera, posebnu pažnju potrebno je obratiti na ograničenja koja proizilaze iz međunarodnih obaveza posebno kada su u pitanju režimi zaštite“. To znači, da je neophodno imati mišljenje Uneska prije izrade dokumenta. Imajući u vidu tehnološke procese koji se odvijaju tokom postupka flotacije, upotreba teških kancerogenih organskih aditiva, cijanida i drugih opasnih materija i mogućnost njihovog dospijevanja u podzemne i površinske vode, kao i potencijalnu kontaminaciju rijeke Tare, nepoštovanjem odredbi zaštite ovog područja dovodi se direktno u pitanje dalji status „suze Evrope“ – navode iz GI.
Dalje objašnjavaju da je Studija izvodljivosti eksploatacije olova, cinka i pratećih korisnih komponenti, koju je dostavio koncesionar zasnovana na nevažećim propisima, a da je to jedini dokument na osnovu kojeg su obrađivači izradili DPP i SPU koji su na javnoj raspravi.
– Studiju, čiji je naručilac koncesionar, je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. Autori su naveli da je usaglašena sa našim zakonima i propisima što nije tačno, četiri od pet propisa nijesu važeći! Na tu studiju ni jedna državna institucija nije dala pozitivno mišljenje – kažu u GI.
Posebno akcentuju da tehnologija koju će koncesionar koristiti nije usaglašena sa zakonima i propisima.
– Koncesionar je namjerno izbjegao pominjanje prisustva žive u rudnom tijelu, jer je Zakonom o industrijskim emisijama (2019) zabranjena upotreba žive i živinih jedinjenja i smješa žive u postrojenjima, odnosno odgovarajućim proizvodnim procesima. Dakle, direktno se dovodi u pitanje postupak flotacije koji je u suprotnosti sa zakonom! Ta činjenica takođe vodi ka raskidu ugovora, jer je tehnološki postupak u suprotnosti sa zakonskim propisima Crne Gore. Prisustvo žive u količini koja predmetno područje opredjeljuje za „rudnik žive“ opisano je u Državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. godine. Državni plan kao ni prateća Strateška procjena uticaja na životnu sredinu ne predviđaju eksploataciju rude na području Brskova pa da bi počela potrebno je donijeti novi državni plan sa pratećom dokumentacijom, što bi tek tada bio osnov za pokretanje postupka donošenja DPP za prostor bivšeg rudnika Brskovo, što nije urađeno – navode iz GI.
Iz GI Zdravi Mojkovac podsjećaju da je Crna Gora ratifikovala Minamata konvenciju, koja obavezuje „preduzimanje odgovarajućih mjera“ da se „ne dozvoli“ proizvodnja, uvoz ili izvoz novih proizvoda koji sadrže živu.
– Između ostalog, Minamata konvencija opisuje da su „živa i većina njenih jedinjenja veoma toksični po ljude i životnu sredinu, čak i relativno male koncentracije mogu da imaju ozbiljno štetno dejstvo na neurološki razvoj. Elementarna živa koja se ispusti u atmosferu vremenom se deponuje u vodenu životnu sredinu gdje može da se konvertuje uz pomoć bakterija u metilživu, njenu najtoksičniju formu. U zavisnosti od forme, može da ostane u vazduhu do jedne godine i može da se transportuje hemisferom prije nego što se deponuje; zbog toga je pitanje žive globalni problem i on se ne može riješiti na nacionalnom nivou. U vodenim sistemima neorganska živa se transformiše u mnogo toksičniju formu – metilživu, koja se akumulira u ribama i morskim sisarima, a koje dalje konzumiraju ljudi“. Zbog tih i brojnih drugih razloga, u Crnoj Gori je zabranjena „upotreba žive i živinih jedinjenja i smješa žive u postrojenjima, odnosno odgovarajućim proizvodnim procesima“, što dovodi u pitanje uopšte bilo kakvu hemijsku preradu rude, metodama i tehnologijama koje bi sproveo koncesionar – kažu u GI.
Poručuju da neće odustati od borbe za zdravi Mojkovac i najavljuju da će se obratiti za mišljenje Agenciji za sprečavanje korupcije „zbog opravdanih sumnji u vezi sa angažovanjem autora Strateške procjene uticaja od strane koncesionara“.
Revizori DPP
Da postoje brojne dileme kada je otvaranje rudnika Brskovo u pitanju, ukazuje i Savjet za reviziju detaljnog prostornog plana za koncesiono područje (predsjednik prof. dr Veljko Radulović), iako je dao zeleno svjetlo da korigovana verzija ide u javnu raspravu. Očekuju da će uključivanje nadležnih domaćih i međunarodnih stručnjaka pomoći da se utvrdi „da li su rudarske aktivnosti destruktivne, odnosno da li su održive – istovremeno sa aspekta privrede i sa sapekta zaštite“.
Radulović skreće pažnju na protivurječan tretman prostora Brskovo kroz plansku dokumentaciju.
– Detaljni prostorni plan za koncesiono područje za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo u Mojkovcu zauzima dio prelazne zone rezervata biosfere kanjona rijeke Tare, zaštićenog od strane Uneska koja ima naglašenu razvojnu ulogu u skladu sa principima održivosti. Takođe, taj prostor dijelom spada pod III režim zaštite Nacionalnog parka Biogradska gora. Radi se o veoma ranjivom prostoru gdje je potrebno sva djelovanja sprovoditi uz planske mjere zaštite. Znači, DPP nedvosmisleno i jasno treba da propiše ono što je njegova nadležnost, a to su smjernice za građenje i zaštitu, a na osnovu usvojenog scenarija razvoja – naveo je on.
Radulović ističe kako strateško opredjeljenje da li je rudarskim aktivnostima mjesto na toj lokaciji treba da bude tema za plan višeg reda – Prostorni plan Crne Gore.
On naglašava da se u toj zoni mogu odvijati različite vrste aktivnosti, uključujući i industrijske, ali su destruktivne rudarske, teško prihvatljive zbog njihove neodrživosti i značajnog uticaja na prirodne karakteristike prostora posebno na biodiverzitet i staništa značajnih biljnih i životinjskih vrsta.
Zato sugeriše da se prije usvajanja DPP-a provjeri obuhvat zaštitnih zona Unesko programa „Čovjek i biosfera“ te informišu stručna tijela Uneska u cilju stručnih konsultacija.
Mr Dragoljub Marković skreće pažnju da se, prema Prostornom planu Crne Gore, eksploataciono polje nalazi u zahvatu „zone zaštićene međunarodnim ugovorima“.
– To je vrlo značajna konstatacija jer se prenamjenom može dovesti u pitanje ozbiljnost i značaj zvaničnih opredjeljenja! Formalno, a u ovom slučaju naglašeno i suštinski, nije prihvatljivo planom nižega reda mijenjati opredjeljenja iz Prostornog plana Crne Gore (ustav o prostoru). Strateško opredjeljenje PP CG-a jeste da je predmetni prostor zaštićeno područje pa se ono ne može promijeniti time što ćemo napraviti najbolji plan organizacije rudnika već izborom između opredjeljenja PP-a i Državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. Izradu novog PP, koja je u toku, treba iskoristiti da se prvo provjere strateška opredjeljenja vezano za ovo područje, to su zaštita prostora (utvrđena PP CG do 2020. godine) naspram reaktiviranja rudnika (Državni plan eksploatacije mineralnih sirovina za period 2019-2028. godine) – kaže Marković.
Dr Miroslava Čizmovića zabrinjava to što ni u inoviranom planu DPP Brskovo zahvat novog rudnika nije do kraja definisan i zalazi u zaštitnu zonu NP Biogradska gora.
– Zvanični izvještaji pokazuju viši nivo teških metala u nekim od ispitivanih vodotoka kao posljedica rada starog rudnika. Prema podacima CETI-ja, površinske vode nemaju dobar status usljed povišenih koncentracija olova, žive, kadmijuma i nikla u zavisnosti mjernog mjesta, zbog curenja podzemnih voda iz starih rudarskih tunela i kroz nekontrolisano odložen čvrsti otpad/jalovinu. Prema rezultatima analiza, na svim lokacijama svi parametri izlaze iz graničnih dozvoljenih vrijednosti. Buduće područje zauzima veliku površinu i veliki dio zemljišta koje je pod šumom ili se koristi za poljoprivredu će biti trajno izgubljeni. Pri tome treba dodati i površine na kojima će biti odloženo plodno tlo koje bi trebalo vratiti na jalovište prilikom rekultivacije – navodi Čizmović.
Tri scenarija
Ukupna površina koncesionog prostora Brskovo iznosi 4,6 km. Nacrtom DPP-a su obrađena tri scenarija eksploatacije ruda. Prvi ne uključuje otvaranje rudnika i razmatra razvoj tog područja kroz turizam, poljoprivredu i očuvanja biodiverziteta, arheoloških lokaliteta i spomenika kulture.
Međutim, obrađivači uočavaju da na planiranom području ima nesaniranih površina koje predstavljaju ekološki problem, a potiču od nekadašnjih rudarskih radova, što predstavlja problem pri daljem korišćenju prostora u svrhe koje nijesu rudarska aktivnost.
Drugi scenario podrazumijeva otvaranje rudnika na lokalitetima Žuta prla i Brskovo, uz primjenu konvencionalne tehnologije za preradu, odlaganje i flotaciju jalovine. U DPP-u se ocjenjuje da bi ta varijanta imala pozitivne efekte (investiranja u lokalnu zajednicu, koncesione naknade, zapošljavanja stanovništva), ali nije prihvatljiva zbog primjene konvencionalnih tehnologija.
Treći, prihvaćeni scenario, razmatra razvoj tog područja uz otvaranje rudnika. Podrazumijeva aktiviranje nalazišta Žuta prla i Brskovo, izmještanje rijeke Rudnica u dijelu koji je podložan kontaminaciji. Ne sporeći da ima ekonomske benefite, u DPP se naglašava da će ostaviti brojne posljedice na životnu sredinu, ali da će biti „degradirana manja površina“.
– Negativni aspekti se ogledaju kroz smanjenje i degradaciju šumskog pokrivača, mijenjanje slike predjela, izmjene vodenih tokova, preseljenje dijela stanovništva sa lokaliteta, izmještanje arheoloških lokaliteta i groblja, zagađenje vazduha, vodotoka, zauzimanje zemljišta… Ono što će trajno ostaviti negativan uticaj na predio, njegov karakter i sliku jeste odlagalište jalovine i zona slijeganja tla, s tim da se primjenom nove tehnologije degradira manja površina u odnosu na konvencionalnu. Podrazumijeva zatvoreni sistem deponovanja reaktivnog materijala i jalovine, te samim tim predstavlja znatno bolje rješenje sa aspekta zaštite životne sredine – navedeno je u nacrtu DPP Brskovo.
Predviđen je otkup oko 512 ha površine – 150 ha privatnog zemljišta i 362 ha državnog. Oko 70 odsto teritorije je u vlasništvu države/opštine, dok je 30 odsto u privatnom. Više od 70 odsto privatnog zemljišta koje koncesionar planira da dobije je upisano kao njiva ili livada/pašnjak/dvorište, a oko 27 odsto je šuma. Tu su i pašnjaci, njive, voćnjaci…. Očekuje se da će ukupno 28 domaćinstava biti raseljeno.
Investicija
Stari rudnik Brskovo radio je od 1966. do 1991. godine, eksploatisao je cink i olovo. Novi će, najavio je investitor Tara Resources biti među najvećim u Evropi, imaće dva površinska kopa, postrojenje za preradu i objekat za upravljanje otpadom.
Planirana je proizvodnja od oko 45.000 tona cinka, 13.000 tona olova, 3.000 tona bakra i oko milion unci srebra. Očekivano trajanje rudnika je 13 i više godina, a predviđeni početak proizvodnje je dvije godine nakon početka izgradnje, koja je planirana za 2023/2024. godinu.
Godišnje će od izvoza zaraditi oko 100 miliona eura, a za koncesione naknade i poreze izdvajaće 10 miliona eura, od kojih bi Opština Mojkovac dobijala skoro tri. Tokom izgradnje zapošljavaće oko 700 radnika, dok bi se za iskopavanja rude otvorilo oko 450 direktnih i 200 indirektnih radnih mjesta.
U februaru je, nakon što je Brskovo obišao premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, saopšteno iz Vlade da je do sada u rudnik uloženo 25 miliona, a ukupna investicija iznosi 150 miliona, prenosi Pobjeda.
