UncategorizedVeliki proizvođači bakra objavili su plan za dostizanje neto-nulte emisije do 2050....

Veliki proizvođači bakra objavili su plan za dostizanje neto-nulte emisije do 2050. godine

Sadržaj je automatski preveden sa portala miningsee.eu, i može sadržati manje gramatičke nepravilnosti.

Supported byspot_img
spot_img

Grupa najvećih svetskih proizvođača bakra saopštila je da ima za cilj da smanji direktne i indirektne emisije gasova na nulu do 2050. godine. U pitanju je potez  koji bi taj sektor mogao učiniti privlačnijim za ekološki osvešćene investicione fondove.

S obzirom da se predviđa da će se potražnja za bakrom udvostručiti na 50 miliona tona do 2050. u odnosu na nivoe iz 2020. godine, mapa puta Međunarodnog udruženja za bakar (ICA) postavlja cilj za članice da smanje direktne i indirektne emisije za 30% do 40% do 2030. godine i do 70. % do 80% do 2040. godine, pre nego što dostigne nulu do 2050. godine.

Članovi su BHP Group (BHP.AKS), čileanski Codelco, Glencore (GLEN.L), Freeport-McMoRan (FCKS.N), japanska JKS Nippon Mining & Metals Corporation i poljska KGHM (KGH.VA).Nema članova iz Kine, najvećeg svetskog proizvođača rafinisanog bakra.

Proizvođači bakra planiraju da smanje direktne i indirektne emisije dekarbonizacijom napajanja, poboljšanjem efikasnosti i prikupljanjem otpada. Proizvodnja bakra iz starog metala se obično može obaviti električnom energijom, tako da je lakše dekarbonizirati.

Članovi ICA-e će takođe raditi sa kupcima na smanjenju njihovih emisija  za 10% do 2030. godine, za 30% do 40% do 2040. i za 60% do 70% do 2050. godine, navodi se u saopštenju.

„Ove kolektivne ambicije pokazuju jasnu putanju ka postizanju definisanih smanjenja emisija do 85% do 2050. godine, sa balansom koji treba da se reši kroz napredne tehnologije i poboljšanu saradnju“, saopštila je ICA.

Emisije gasova od strane industrije bakra u celini predstavljaju 0,2% globalnih emisija gasova staklene bašte. U 2018. godini, prosečan intenzitet emisije rafinisanog bakra bio je 4,6 tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e) po toni bakra, što je za 13,4% manje u odnosu na 5,4 tone CO2e iz 1990. godine.

S obzirom na ključnu ulogu bakra u energetskoj tranziciji i „ambiciozne“ planove za dekarbonizaciju, sektor bi trebalo da bude atraktivna investicija za fondove koji koriste kriterijume zaštite životne sredine, društva i upravljanja (ESG), saopštila je ICA.

Najnovije vesti

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Povezani članci

Usklađivanje CBAM-a menja troškovnu sliku u lancu snabdevanja ferohromom

Evropski lanac snabdevanja nerđajućim čelikom sve više se oslanja na procenu ugljeničnog otiska industrijskih sirovina, a ferohrom se pritom izdvaja kao materijal čija se konkurentnost ne meri samo cenom i pouzdanošću isporuke. U okviru EU mehanizma za prilagođavanje ugljenika...

Učinak CBAM-a na cene DRI, pig-iron i HBI u Evropi

Evropska industrija čelika ulazi u novu fazu nadmetanja u kojoj se trošak proizvodnje sve češće meri kroz ugrađene emisije, a ne samo kroz fizičke karakteristike sirovine. Mehanizam za prilagođavanje ugljenika na granicama EU (CBAM) uvodi veći fokus na intenzitet...

CBAM uvodi ugljenični trošak u tržište peleta gvozdene rude

Evropski čeličani sve više oslanjaju proizvodne rute koje zavise od kvaliteta ulazne sirovine, dok istovremeno regulatorni okvir EU premešta deo troška na osnovu ugrađenih emisija. U tom kontekstu, peleti gvozdene rude postaju važniji faktor u lancu snabdevanja čelika pod...