Rio Tinto se suočava sa značajnim izazovima u Srbiji u vezi sa svojim projektom Jadar litijuma, vrednim 2,4 milijarde dolara. Očekuje se da će lokalno veće u Loznici, koje ima oko 20.000 stanovnika, uskoro glasati o tome da li će izmeniti zvanične planove kako bi se omogućio razvoj ovog projekta, koji ima za cilj proizvodnju 58.000 tona litijum-karbonata godišnje, što bi zadovoljilo 17% potreba Evrope.
Projekat je izazvao masovne proteste, odražavajući duboko ukorenjene zabrinutosti u vezi sa ekološkim uticajima i upravljanjem. Analitičari sugerišu da i levičarske i desničarske grupe u Srbiji vide protivljenje kao otpor prema trenutnoj vladi, koja se percipira kao autoritarna, kao i protiv zapadnog uticaja. U avgustu je Ustavni sud Srbije presudio u korist Rio Tinta, poništavajući zabranu vlade iz 2022. godine, što su neki protumačili kao politički manevar za jačanje podrške predsedniku Aleksandru Vučiću tokom izbora. Iako Vučić očigledno podržava rudarenje, kritičari tvrde da je upravljanje projektom izazvalo ozbiljne zabrinutosti u vezi sa ekološkim standardima.
Rio Tinto pokušava da odgovori na ove zabrinutosti, pri čemu se generalni direktor Jakob Stausholm aktivno angažuje sa zajednicom kako bi se suprotstavio dezinformacijama i istakao potencijalne koristi projekta, poput otvaranja radnih mesta i razvoja industrije. Međutim, skepticizam i dalje postoji, naročito u vezi sa sposobnošću vlade da efikasno sprovede ekološku zaštitu.
Neki analitičari ističu da se protivljenje projektu pojačava i tvrde da koristi moraju prevagnuti nad ekološkim troškovima kako bi projekat uspešno napredovao. Zagovornici sugerišu robusniji regulatorni okvir po uzoru na EU kako bi se javnost uverila u ekološke mere zaštite.
U celini, predstojeće glasanje u opštinskom veću smatra se ključnim trenutkom kako za Rio Tinto, tako i za budućnost Srbije na globalnom tržištu litijuma.